Procjena da će ukrajinski rat ući u zimske mjesece zaleđen na postojećim crtama vrijedila je sve do nedavno. Ta se prognoza, međutim, posve promijenila iznenadnom ukrajinskom ofenzivom u oblasti Harkiva, pa će iduća zima u Ukrajini, ali i u cijeloj Europi, biti vrlo dinamična. Kakve se sve promjene očekuju s prvim minusima i kome trenutno zlogukije odzvanja filmska sentenca iz Igara prijestolja - ‘Winter is coming‘ – tema je kojoj su se posvetili na CNN-u, u velikoj vojno-političkoj analizi, piše Slobodna Dalmacija.
Nakon što je ukrajinska strana zauzela više teritorija u jednom tjednu nego ruska vojska u pet mjeseci, Kremlj je suočen s teškim izborima: hoće li proglasiti opću mobilizaciju kako bi osnažio svoje snage? Jednako ga muči i pitanje kako upravljati proračunskim deficitom, usprkos visokim deviznim rezervama, ali i u kojoj mjeri će zaoštriti svoj utjecaj na europsku opskrbu plinom i pretvoriti to u sredstvo ucjene. Kako je zima sve bliža, Putin mora odabrati i kojoj fronti u Ukrajini dati prioritet: hoće li udvostručiti napore da pokuša ispuniti svoj plan osvajanja kompletnih regija Donjecka i Luganska, ili će ojačati obrane južnih okupiranih teritorija oko Hersona?
Rusi trenutno drže oko 20% ukrajinske zemlje, uključujući Krim i dijelove juga, a čak oko 40 posto Donjecka još je pod kontrolom Ukrajine. Zauzimanje cijelog Donjecka po zimi puno je teži zadatak za Ruse, nakon što su u samo nekoliko dana tamo izgubili jednu od tri osovine napada. Ruska vojska nema obilje svježih jedinica koje bi ubacila u sukob, a nedavno formirani 3. armijski korpus uglavnom se sastoji od dobrovoljaca regrutiranih po udaljenijim ruskim regijama ili kaznionicama. Osim toga, stalni su izvještaji o slabljenju discipline u ruskim redovima, o čemu svjedoči i neuredno povlačenje oko Harkiva s golemim količinama napuštene vojne opreme i kroničnim zapovjednim problemima koji se, očito, neće riješiti preko noći.
General David Petraeus, bivši direktor CIA-e i zapovjednik američkih vojnih snaga u Iraku, rekao je kako očekuje da će Ukrajina ponovno preuzeti teritorij koji su Rusi zauzeli od veljače, a po njemu je „čak zamislivo da bi mogli ponovno preuzeti Krim i Donbas", potpomognuti rastućim otporom u okupiranom području. No, takav bi scenarij zahtijevao i vrijeme i teške borbe, rekao je Petraeus za CNN. Da je to cilj Ukrajine, njezine opskrbne linije bile bi rastegnute, bolje jedinice prorijeđene, a položaji ranjivi na protunapade.
Neki američki dužnosnici se otvoreno pribojavaju da bi Ukrajina mogla pretjerati nakon nedavnih ratnih uspjeha. SAD je zato iznimno oprezan i oko slanja oružja Kijevu koje ima veći domet od 80 kilometara, poput taktičkih raketnih sustava ATACMS koji gađaju ciljeve i na 300 kilometara, kako ga ne bi upotrijebili za djelovanje po ruskom tlu. Preveliko poniženje Kremlja bi, strahuju, moglo izazvati nepredvidivu reakciju, uključujući čak i taktičko nuklearno oružje. Joe Biden nije slučajno nedavno javno upozorio Putina, rekavši da će biti posljedica ‘koje bi promijenile lice rata koje znamo‘ ako Kremlj u borbama upotrijebi kemijsko ili nuklearno oružje. "Teško je zamisliti da bi čak i nuklearni napadi omogućili Rusiji da slomi volju Ukrajine za otporom", rekao je nedavno vrhovni zapovjednik ukrajinske vojske general Valerij Zalužnji. No, Rusija povrh nuklearnog ima i zastrašujući arsenal balističkih i drugih projektila koji bi mogli koristiti za nanošenje katastrofalne štete ukrajinskoj infrastrukturi: struji, vodi i komunikacijama.
Ucjena Europe hladnoćom i zavrtanjem ventila za plin Putinu se više ne čini tako jakim adutom kao donedavno, kad su cijene prirodnog plina skakale i do 10 puta. Europske vlade potražile su alternativne dobavljače i nagomilale rezerve (Francuzi i preko 90 posto kapaciteta). Cijene plina u Europi u zadnja tri tjedna znakovito padaju, a ruski dobici od vrtoglavih poskupljenja također. Rusi su, čini se, fatalno podcijenili energetsku izdržljivost Zapada.
Visoki vojni dužnosnik NATO-a rekao je za CNN kako očekuje da će Putin morati preispitati svoja stajališta do proljeća "ako NATO ostane ujedinjen oko energetskih problema i ako Ukrajina nastavi s borbom". No Putin neće pregovarati o miru ranije, pretpostavljaju u NATO-u, jer hladnu zimu, sukladno ruskim iskustvima iz povijesti, smatra svojim najboljim oružjem.
Na proljeće, puni učinak embarga na rusku ekonomiju i energetski kompleks te na izvoz visokotehnološke opreme u Rusiju, počet će jako potkopavati Moskvu. Manjak rezervnih dijelova već je uzeo svoj danak u ruskoj proizvodnji oružja, a punu cijenu blokade će tek ispostaviti zimski mjeseci – piše CNN.