Diljem Europe prošlog su tjedna ‘padali‘ temperaturni rekordi. Varšava je prije tjedan dana zabilježila 19 stupnjeva, dok je u Bilbau u Španjolskoj bilo 25, što je za 10 stupnjeva više od prosjeka. I dok se Sjeverna Amerika suočava sa nezapamćenim hladnoćama, Europa je prošlog tjedna hodala u kratkim rukavima.
Kako piše BBC, povijesno visoke temperature zabilježile su Danska, Nizozemska, Poljska, Češka, Bjelorusija, Litva i Latvija, a Velika Britanija, Irska, Francuska i Španjolska proglasile su 2022. najtoplijom godinom u povijesti.
Neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine zabilježeno je prošlog tjedna i u Hrvatskoj, a iako je stiglo zahladnjenje i oborine, temperature su i daljeviše od prosjeka.
Meteorolog Dnevnika Nove TV Ivan Čačić za Dnevnik.hr je otkrio vraća li se zima ili ćemo i dalje imati temperature iznad prosjeka.
"Klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem već utječu na mnoge vremenske i klimatske ekstreme u svakoj regiji diljem svijeta pa tako i u Hrvatskoj gdje toplinski valovi sve više postaju pravilo, te su evidentno sve izraženiji i dugotrajniji. Sve toplije zime nedvojbeno ukazuju na učinke promjene klime. Podsjetimo da su proteklih sedam godina na globalnoj razini bile najtoplije zabilježene od 1850. godine. Klimatske projekcije pokazuju da njima možemo pridružiti i proteklu 2022. godinu i u Hrvatskoj", rekao je Čačić.
"Prema izvješću Državnog hidrometeorološkog zavoda u 2022. godini je na svim postajama temperatura zraka bila viša od višegodišnjeg prosjeka. I više od toga. 2022. godina je u gotovo cijeloj zemlji bila ekstremno topla.
Jedino su odstupanja srednje temperature u Komiži I Križevcima, u odnosu na normalu 1981. - 2010., bila u kategoriji vrlo toplo, što je također znatno iznad višegodišnjeg prosjeka. Jednako tako na svim je postajama u prosincu 2022. godine, dakle u prvom mjesecu klimatološke zime, temperatura zraka bila viša od prosječne i to za više od 3 °C.
Stoga ne čudi da su temperaturne prilike u Hrvatskoj za prosinac 2022. godine isto tako opisane u kategorijama: vrlo toplo ili ekstremno toplo", pojašnjava.
Na pitanje što nas očekuje do kraja zime i na početku proljeća, meteorolog odgovara:
"Prema sezonskoj prognozi Državnog hidrometeorološkog zavoda koja je usklađena s Klimatskim forumom za jugoistočnu Europu Svjetske meteorološke organizacije, ovu će zimu u cjelini najvjerojatnije obilježiti iznadprosječna toplina. U sva tri mjeseca (od siječnja do ožujka) pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka najviše je izgledno na Jadranu i u priobalju, dok na kopnu, osobito u veljači, postoji vjerojatnost za temperaturu bližu prosječnim vrijednostima."
Iako zime još nema na vidiku, Čačić otkriva kad i gdje bismo mogli očekivati barem malo snijega.
"Prognoza količine i, posebno, tipa oborine, mnogo je složenija, jer je pouzdanost za dulje vremensko razdoblje zamjetno manja. Postoji signal da će na Jadranu i uz njega u sva tri mjeseca biti više kiše od prosjeka", istaknuo je meteorolog i kazao kakav nas siječanj čeka.
"Vrlo je izvjesno da će ovogodišnji siječanj biti topliji od klimatskog prosjeka, što će biti osobito naglašeno u prvoj polovici mjeseca. Mjesečne količina oborine bit će uglavnom u granicama višegodišnjeg prosjeka. Suho vrijeme bit će u većini krajeva izraženije u prvoj polovici mjeseca, dok u drugoj mjesečna količina može biti malo veća, ponajprije na Jadranu. Po svemu sudeći, ovogodišnji siječanj nećemo pamtiti po zimskoj hladnoći ni po snijegu", kaže Čačić za Dnevnik.hr te zaključuje kako je izgledno da će Hrvatska proći bez konkretne zime i velike hladnoće, no to ipak ne znači da neće biti kratkih, hladnih epizoda.