Sve je poskupjelo, cijene su astronomske, a plaće su narasle samo sretnicima. Sve to je istina, ali je istina i da posla ima kao nikad prije. Jer da ga nema, ne bismo uvozili Nepalce i Filipince i ne bi tisuće studenata uz studij radilo. Istina, baš zbog jeftine radne snage poput učenika i studenata, cijena rada klasičnih radnika ne raste onoliko koliko bi trebala, ali, opet, posla ima, piše Slobodna Dalmacija.
Rijetko koji student danas ne radi. Još do prije koju godinu većini su jedine obaveze bilo učenje i stručna praksa, ali s obzirom da im platežna moć roditelja u pravilu pada, a cijene rastu i sve veća je potreba za sezonskim radom, tako se nekako dogodilo da su sada masovno angažirani na tržištu rada. Najviše ih privređuje zahvaljujući sezonskim radovima tijekom ljeta, dakle prvenstveno radeći u turizmu i ugostiteljstvu na Jadranu, ali dobar broj njih radi i tijekom cijele godine.
U velikim trgovačkim centrima često će vas uslužiti studentice, na dežurne telefone teleoperatera nerijetko će vam se javiti apsolvent kakvog tehničkog fakulteta i pomoći vam online otkloniti kvar, a budite sigurni i da najveći broj onih djevojki koje promoviraju razne proizvode po drogerijama i dućanima i anketiraju vas preko telefona na taj način zarađuju za džeparac. Nastojte zato biti malo strpljiviji s njima, često im zarada ovisi i o tome koliko su posla odradili.
Jedan dio zarade im je uvijek fiksan, ali dobiju se često i ti bonusi. Ukoliko sve rade po zakonu, satnica im, požalili su nam se, i nije neka. Zarađuju bitno manje od stalno zaposlenih iako zapravo obavljavaju isti posao. Puno poslodavaca, žale nam se studenti, im isplaćuje minimalni iznos satnice, a jedino kad ih stisne ljuta nevolja i ponestane kadra na tržištu ili je baš neki specifičan posao u pitanju, e onda su spremni platiti i nešto više.
Ta minimalna naknada za tekuću godinu iznosi 29,30 kuna po satu, a poslodavci to najčešće zaokruže na 30. Studenti bi naravno željeli da to bude više, ali resorni ministar Radovan Fuchs je tu zapravo nemoćan. Nitko gazdi ne brani studente plaćati i tisuću kuna po satu, ali minimalna satnica ovisi o iznosu minimalne brutoplaće u Hrvatskoj.
Ona se dijeli sa 160 pa ministar za svaku kalendarsku godinu donosi u stvari tek formalnu Odluku o iznosu minimalne naknade i to u roku od 15 dana nakon što Vlada donese uredbu o visini minimalne plaće.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja napominju da se iznos minimalne naknade svake se godine povećavao, pa je tako prije četiri godine, recimo, iznosi svega 21,50 kunu.
Iako će se malo koji student pohvaliti da je pun novca, iznenadili smo kad smo dobili podatak koliko se lani zaradilo samo od provizija za studenske poslove i koliko je studenata bilo angažirano.
Dakle, u 2021. godini isplaćeno je ukupno 487.708 studentskih ugovora za ukupno 85.685 studenata, a prosječan iznos naknade po studentu iznosio je od 29,30 do 41,19 kune. Ukupna naknada za posredovanje pri obavljanju studentskih poslova, koja iznosi 12 posto neto iznosa naknade izvođaču za obavljanje studentskih poslova, iznosila je 154.368.434,27 kune, kazali su nam iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Drugim riječima, studenti su lani zaradili preko milijardu i pol kuna! Poslove posredovanja, kako je već poznato, obavljaju student servisi, a zakon ih obavezuje da naknade koriste namjenski za podmirivanje troškova posredovanja i poboljšanje studentskoga standarda: njihovog smještaja, prehrane, sportskih aktivnosti...
Što se tiče studenata, ponekad nije dobro ni da previše zarađuju. Dosad su morali paziti da ne premaše 15.000 kuna godišnje jer su im nakon toga roditelji gubili pravo na poreznu olakšicu, ali uskoro bi se taj limit trebao popeti na 24.000 kuna. To čekamo! Kako je počelo, uskoro će studenti i roditelje financirati.
