Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je međunarodnu zajednicu da odmah poduzme korake za okončanje ruske blokade ukrajinskih luka, kako bi se omogućio izvoz pšenice i spriječila globalna prehrambena kriza, donosi Slobodna Dalmacija.
Nakon što je u ponedjeljak crnomorska luka Odesa pogođena ruskim projektilima, Zelenski je poručio: "Prvi put nakon niza desetljeća nema aktivnosti trgovačke flote, niti radi luka u Odesi. To se u njoj nije dogodilo od Drugog svjetskog rata."
Bez izvoza poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, deseci zemalja diljem svijeta već su na rubu nestašice hrane, upozorio je predsjednik i dodao: "S vremenom situacija može postati neizdrživa. A to je izravna posljedica ruske agresije, koju možemo prevladati samo zajedno – svi Europljani, cijeli slobodni svijet. Može je se spriječiti pritiskom na Rusiju, prisilivši je da zaustavi ovaj sramotni rat."
Ovo nije jedan od "rutinskih" apela Zelenskog kojima još od početka invazije nastoji senzibilizirati svjetske lidere, ponekad ih i prozivajući, da snažnije prionu obuzdavanju Putinove agresije u Ukrajini. Ovo doista nije "samo" ukrajinski problem i izravno će utjecati na kvalitetu života milijuna ljudi u globaliziranom svijetu, piše The Telegraph.
Sirena prekinula trgovinske pregovore
Uostalom, predsjednik Europske komisije Charles Michel i premijer Ukrajine Denis Šmihal upravo su u Odesi bili započeli trgovinske pregovore oko sve zamršenijeg izvoza žitarica, kada ih je prekinula sirena za zračni napad i natjerala da se povuku u sklonište ispod lučkih postojenja.
Kasnije te večeri, projektili su ponovno udarili na grad. Sedam masivnih eksplozija uništilo je skladište i trgovački centar. A Odesa nije grad na bojišnici u konvencionalnom smislu. Dobro je zaštićena od kopnenih napada otkako su ukrajinske snage spriječile pokušaj Rusa da prijeđu rijeku Bug u ožujku.
Ali, u ratu koji se itekako vodi i ekonomskim iscrpljivanjem, Odesa je ključno bojno polje. Stoga je i sam Michel na licu mjesta izjavio da bi ruska blokada izvoza poljoprivrednih proizvoda preko te luke mogla imati teške posljedice diljem svijeta.
Ukrajina je prije rata bila četvrti najveći svjetski izvoznik kukuruza i šesti najveći izvoznik pšenice, prema podacima Međunarodnog vijeća za žitarice. Velik dio toga prolazio je kroz Odesu kao najvažniju luku s te strane Crnog mora. Sada je ruska ratna flota blokirala tu trgovinu.
A ta blokada jedna je od sastavnica ekonomskog rata koja bi se mogla pokazati čak važnijom od izravnog vojnog sukoba u Donbasu. Zapadni saveznici Ukrajine uveli su sankcije Rusiji u nadi da će ona na koncu iscrpiti svoje mogućnosti opskrbe, a time i volju stanovništva da podnosi ekonomske posljedice rata. S druge strane, Rusija je pokrenula sustavno iscrpljivanje s ciljem ne samo sakaćenja ukrajinskog gospodarstva, već i stvaranja širokog poremećaja na međunarodnim tržištima roba.
Osim blokade, ta strategija uključuje i raketne udare na željeznička čvorišta, trafostanice i skladišta goriva – svu infrastrukturu koja je potrebna za održavanje vojnog, civilnog i komercijalnog prometa. To je sporovozni segment ovog rata i većina stručnjaka smatra da će pravi učinak zapadnih sankcija na Rusiju ona stvarno osjetiti tek najesen.
Gospodarska aktivnost u Ukrajini također je daleko od kolapsa, ali ruska strategija nedvojbeno počinje štetiti. 25 milijuna tona žitarica, prema podacim UN-a, zaglavilo je u Ukrajini. UN je taj poremećaj povezao s nestabilnošću na međunarodnim financijskim tržištima i porastom cijena roba.
Unutar same Ukrajine, nestašica goriva je akutna, a putnički i teretni vlakovi često su prisiljeni mijenjati rutu ili se zaustaviti zbog napade na željezničku mrežu.
Otimačina širokih razmjera
Ukrajinski dužnosnici tvrde su da ruska strategija ne uključuje samo blokadu, već i otimačinu širokih razmjera. Obrambena obavještajna agencija te zemlje priopćila je u utorak da su zalihe žitarica i sjemenki suncokreta u okupiranim dijelovima Zaporižja utovarene u kamione za Krim. Isto se događa u regijama Harkiv i Herson, a Ukrajinski obavještajci kažu da je velik dio tog žita namijenjen izvozu na Bliski istok.
"Značajan dio ukradenog žita nalazi se na brodovima za rasuti teret pod ruskom zastavom u Sredozemnom moru. Njihovo najvjerojatnije odredište je Sirija", stoji u priopćenju agencije.
I kanadski premijer Justin Trudeau tijekom posjeta Kijevu prošle nedjelje rekao je da njegova vlada pokušava pomoći Ukrajini da ponovno pokrene izvoz. Vojne mogućnosti za to su ograničene – Ukrajina nema mornaricu sposobnu izravno se suprotstaviti Rusima na moru ili pružiti pratnju trgovačkim brodovima. SAD i druge zemlje NATO-a imaju, ali su od početka isključile mogućnost izravnog sukoba s ruskim brodovima. Tako ostaje otpor iz zraka, s Ukrajinom koja koristi dronove i kopnene raketne baterije kako bi smanjila rusku pomorsku nadmoć. Potapanje Moskve 14. travnja važan je uspjeh u tom nastojanju.
U međuvremenu, jedina prava alternativa je pronaći kopnene puteve, iako su mnogi od njih već preopterećeni. Izvoz preko Rumunjske je vitalno važan. Kao alternativa moguće je i slanje žita u baltičke luke u Poljskoj za izvoz dalje.
"Vidio sam silose pune žitarica, pšenice i kukuruza spremne za izvoz", rekao je Charles Michel nakon što je u ponedjeljak zajedno s premijerom Šmihalom posjetio trgovačku luku u Odesi. "Ova prijeko potrebna hrana je tu zapela zbog ruske agresije, a ima dramatične posljedice za posebno ranjive zemlje. Potreban nam je globalni odgovor."
Zasad ga nema, a sinoć je bombardiranje Odese pojačano...