Svota mirovine računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine dodatak na mirovinu. Dodatak se utvrđuje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i određuje se na mirovine ostvarene u razdoblju od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27%, a od 1. siječnja 2010. u iznosu od 27%. Od 1. siječnja 2012. dodatak je sastavni dio mirovine, navodi HZMO, te objašnjava:
Osobni bodovi
Osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a utvrđuju se tako da se prosječni vrijednosni bodovi pomnože s ukupnim mirovinskim stažem i polaznim faktorom i jednako se računaju za sve vrste mirovina.
Vrijednosni bodovi
Vrijednosni bodovi računaju se tako da se plaća, odnosno osnovica osiguranja podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu, a za izračun uzimaju se u obzir plaće od 1970. do godine koja prethodi godini ostvarivanja prava.
Plaća ostvarena u godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrđivanje vrijednosnih bodova. Stoga, ako je dan priznanja prava na mirovinu 31. prosinca ili neki raniji datum u toj godini, plaća ostvarena za tu godinu kao i otpremnina neće se uzeti za izračun visine mirovine.
Prosječni vrijednosni bodovi
Prosječni vrijednosni bodovi računaju se kao prosjek vrijednosnih bodova u obračunskom razdoblju.
Polazni faktor
Vrijednost polaznog faktora za invalidsku mirovinu, privremenu invalidsku mirovinu, starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iznosi 1,0.
Polazni faktor za prijevremenu starosnu mirovinu određuje se tako da se polazni faktor 1,0 smanjuje za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,2%. Polazni faktor ovisi o broju mjeseci ranijeg stjecanja prava na mirovinu u odnosu na propisanu dob za starosnu mirovinu. Smanjenje polaznog faktora je trajno i ne ovisi o duljini mirovinskog staža.
Polazni faktor za određivanje starosne mirovine povećava se osiguraniku koji prvi puta stječe pravo na mirovinu nakon navršene starosne dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža za 0,34% za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za 5 godina.
Za određivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji je umro nakon navršene 65. godine života i nije stekao pravo na mirovinu vrijednost polaznog faktora utvrđuje se na jednak način.
Osiguraniku – ženi u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2029., koja prvi put stječe pravo na mirovinu i ima najmanje 35 godina mirovinskog staža, mirovina se povećava 0,34% za svaki mjesec koji je protekao od navršene starosne dobi za starosnu mirovinu iz prijelaznog razdoblja (članak 180. ZOMO-a), npr. u 2020. godini računa se od 62 godine i 6 mjeseci života, u 2021. godini računa se od navršene 62 godine i 9 mjeseci života, u 2022. godini računa se od navršenih 63 godine do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina.
Starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika ne povećava se za svaki mjesec nakon navršene 60. godine života do dana ostvarivanja prava. Polazni faktor iznosi 1,0.
Isti je polazni faktor i za određivanje obiteljske mirovine iza osiguranika koji je u trenutku smrti ispunjavao uvjete za starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Mirovinski faktor
Mirovinskim faktorom određuje se u kojem se opsegu uzimaju osobni bodovi pri izračunu mirovine.
a) Mirovinski faktor iznosi 1,0 za starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.
b) Mirovinski faktor za privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8.
c) Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti:
koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti iznosi 0,8
koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,5
uzrokovanu ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti iznosi 0,6667.
d) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za četiri ili više članova obitelji).
e) Mirovinski faktor za prijevremenu starosnu mirovinu, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, iznosi 1,0.
f) Mirovinski faktor za određivanje starosne mirovine stečene prema posebnim propisima o pravima djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena, iznosi 1,0, a za određivanje mirovine koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja s punim radnim vremenom iznosi 0,5.
Najniža mirovina
Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema ZOMO-u, a mirovina određena na osnovi navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća je manja od najniže mirovine, određuje se po službenoj dužnosti najniža mirovina.
Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine. Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora.
Od 1. srpnja 2022. vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosi 77,65 kn, odnosno 10,31 EUR.
Najviša mirovina
Prema Zakonu o najvišoj mirovini, najviša mirovina izračunava se tako da se ukupni mirovinski staž osiguranika iskazan u obliku decimalnog broja pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom te se tako izračunati osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U slučaju kada svota mirovine, izračunata prema odredbama ZOMO-a, prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, određuje se svota najviše mirovine.
Najviša mirovina za branitelje iz Domovinskog rada i zastupnike u Hrvatskom saboru određuje se u visini dvije svote najviše mirovine za 40 godina mirovinskog staža. Zastupnicima koji su obnašali zastupničku dužnost u VI. ili nekom ranijem sazivu Hrvatskog sabora mirovina se limitira prema Zakonu o dopunama Zakona o najvišoj mirovini. Na zastupnike VII. saziva Hrvatskog sabora, koji obnašaju zastupničku dužnost u prvom mandatu, u cijelosti se primjenjuju odredbe ZOMO-a, a limit je 3,8 vrijednosnih bodova.
Usklađivanje mirovina
Aktualna vrijednost mirovine (AVM) je utvrđena svota mirovine za jedan osobni bod. AVM koja se primjenjuje od 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine određuje se tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi.
AVM utvrđuje Upravno vijeće HZMO-a na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodišta.
Dodani staž
Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine, stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete (ne za uvjet za stjecanje prava nego za određivanje visine mirovine).
Roditelju - majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
Iznimno, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj – otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu dodani staž u trajanju od šest mjeseci dodat će se roditelju ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnog rodiljnog dopusta.
Pravo na dodani staž roditelj ne ostvaruje ako mu je oduzeta roditeljska skrb.
Odredbe o dodanom stažu odgovarajuće se primjenjuju i na člana obitelji osiguranika koji nakon stupanja na snagu ZOMO-a ostvari pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika.
Dodatak na mirovinu
Pravo na dodatak imaju:
korisnici mirovine kojima je mirovina priznata i određena prema ZOMO-u (članak 74. do 81. i 184. ZOMO-a)
korisnici mirovine ostvarene primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju kojima je mirovina iz hrvatskoga mirovinskog osiguranja priznata i određena isključivo prema ZOMO-u
redoviti članovi HAZU koji su mirovinu ostvarili nakon 26. prosinca 2002. i kojima je mirovina priznata i određena prema ZOMO-u i ako iznosi manje od najviše mirovine.
Počevši od 1. siječnja 2019. pravo na dodatak imaju i:
korisnici starosne, prijevremene starosne mirovine kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina
korisnici invalidske osnovne mirovine
članovi obitelji osiguranika koji je osiguran i u obveznom mirovinskom osiguranju individualne kapitalizirane štednje koji ostvari obiteljsku mirovinu u visini osnovne mirovine
zatečeni korisnici mirovine kojima je u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti određena osnovna mirovina u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018.
Korisnicima koji su pravo na mirovinu ostvarili od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2018. HZMO će odrediti dodatak po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.
Korisnicima mirovine iz članka 91. stavka 1. i 2. ZOMO-a dodatak na dio mirovine koji korisniku pripada za mirovinski staž ostvaren od dana osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tj. od 1. siječnja 2002. do dana ostvarivanja prava na mirovinu određuje se u postotku od 27% pomnoženom s faktorom osnovne mirovine određene za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu.
Pravo na dodatak nemaju:
korisnici obiteljske mirovine, određene nakon 1. siječnja 1999. od mirovine ostvarene prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su važili do 31. prosinca 1998.
korisnici najviše mirovine
korisnici najniže mirovine
korisnici mirovina ostvarenih i/ili određenih na temelju posebnih propisa pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih prema ZOMO-u.
