StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetUzvratili udarac

Europa je trebala ostati bez dizela, ali dogodila se promjena koju Putin nije mogao ni zamisliti

Piše Željko Trkanjec/JL
13. siječnja 2023. - 17:01

Prva etapa zabrane uvoza ruske nafte i ograničavanje gornje cijene prošla je bez turbulencija. EU je u lipnju prošle godine u šestom paketu sankcija zabranila kupnju, uvoz ili prijevoz morem sirove nafte iz Rusije u EU. Embargo je stupio na snagu 5. prosinca, a neposredno prije toga EU se suglasila s 60 dolara po barelu, najvišom cijenom ruske nafte na tržištu, koju su prihvatile ostale članice skupine G7 i Australija.

Rusija je tako izgubila tržište EU, a istodobno se našla u situaciji da nitko ne želi kupiti njezinu naftu po cijeni iznad 60 dolara pa je cijena tipa Ural dodatno pala i ne ovisi više o fluktuacijama tržišta. Taj prvi udar na ruski izvoz nafte nije destruktivno djelovao na tržišta gdje je na cijene primarno utjecalo stanje s javnozdravstvnom krizom u Narodnoj Republici Kini. Cijene nafte porasle su u četvrtak prema 84 dolara - u petak se tip Brent ujutro prodavao po 84,22 dolara - potaknute očekivanjima da će popuštanje inflacije u SAD-u potaknuti središnju banku da zakoči tempo podizanja kamatnih stopa i ublaži prijetnju za gospodarski rast i potražnju za gorivom, piše Jutarnji list.

Ruski prihodi od nafte su, što god Kremlj pričao, pali.

Druga etapa stupa na snagu 5. veljače kad stupa na snagu embargo na kupovinu ruskih proizvoda od nafte uz izuzeća među kojima je Hrvatska kojoj je odobrena kupovina ruskog vakuumskog plinskog ulja. Do tog datuma G7 i EU trebaju dogovoriti ograničavanje cijena i za derivate. The Wall Street Journal piše da će se postaviti dvije stope gornjeg limita cijena, jedna za proizvode visoke vrijednosti kao što je dizel, a druga za one niske vrijednosti, loživo ulje primjerice. Dogovor, koji će vjerojatno biti postignut neposredno prije stupanja embarga na snagu, bit će kompliciraniji zato što cijena derivata često ovisi o tome gdje ih se kupuje, a ne gdje ih se proizvodi.

image
Mikhail Klimentyev/Afp

Bloomberg u petak podiže tenzije pitajući se tko će uskočiti i popunit prazninu u ponudi derivata koji više neće stizati iz Rusije? Hoće li ih biti dovoljno? Upada li EU u krizu s gorivom? Agencija navodi da je već učinjen velik posao, 2021. godine je više od pola opskrbe derivatima koji stižu morem bila iz Rusije. U prosincu prošle godine ruski je uvoz smanjen za 40%, a nadomjestili su ga proizvodi iz Saudijske Arabije i Indije. Članice EU su iskoristile razdoblje od lipnja prošle godine kako bi našle nove dobavljače, većinom na Srednjem istoku. Konačno, piše Bloomberg, predviđa se da će američke rafinerije ove godine proizvesti rekordnu količinu destilata, kategorije goriva koja uključuje dizel. Važnu će ulogu igrati i NR Kina koja je povećala izvoz derivata zemljama regije i mogao bi iznositi 400.000 do 600.000 barela dnevno u prvoj polovici ove godine što odgovara količini koju će EU i Ujedinjena Kraljevina izgubiti iz Rusije. "Od početka veljače dolazi do totalne promjene u pogledu tokova trgovine dizelskim gorivom", rekli su za Bloomberg iz tvrtki koje se bave naftnom trgovinom, prenosi Jutarnji list.

image
Nikolay Doychinov/Afp

Tako Beijing oslobađa resurse rafinerija Srednjeg istoka i olakšava opskrbu Europe. Što bi mogao biti jedan od razloga zašto se EU protivila oštrijem rječniku kad je riječ o Beijingu/Pekingu u Dekaraciji o suradnji EU-NATO potpisanoj ovog tjedna. Takvo ponašanje partnerice NR Kine ne veseli Moskvu, ali Beijing gleda svoj interes ostvarujući veliku zaradu: kupuje sirovu naftu ispod cijene (Reuters tvrdi da je popust 25 do 30 dolara po barelu u odnosu na Brent), a prodaje derivate po tržišnim cijenama. Ruski predsjednik Vladimir Putin im je bio obećao da će napad na Ukrajinu završiti brzo, a nije i mora snositi posljedice. Moskva ne smije ni na koji način vršiti pritisak na Beijing jer bi u tom slučaju mogla ostati bez tih nasušno potrebnih prihoda.

EU nije sjedio prekriženih ruku i u prosincu je kupio 8,2 milijuna tona, rekordne količine dizela ikad i tako se osigurao od mogućih nestašica na tržištu, od toga je 3,51 milijun stigao iz Rusije, piše Jutarnji list.

Razvoj situacije ovisit će o definiranoj gornjoj granici cijene i njezinom odnosu prema tržišnim cijenama. Vlada strah da bi Rusija mogla snažno ograničiti, čak i prestati s izvozom derivata i tako izazvati potrese na tržištu jer bi došlo do smanjenja ponude i povećanja cijena - od toga se strahovalo i 5. prosinca, ali se nije dogodilo (treba imati na umu da je važnu ulogu imala tajnovita flota tankera formirana prije stupanja embarga na snagu koja je nastavila prevoziti rusku naftu). NR Kina i Indija imaju razvijenu mrežu rafinerija pa neće moći/htjeti prihvatiti višak ruskih derivata - osim, možda, ako cijena ne bi bila vrlo prihvatljiva pa bi mogli zarađivati samo na pretovaru.

Trgovci, piše WSJ, s nadom gledaju u nastavak toplog vremena zbog kojeg je potražnja za dizelom pala.

image
Mikhail Klimentyev/Afp
26. studeni 2024 20:00