Istraživači na projektu koji financira EU izradili su kartu koja pokazuje koji su dijelovi Europe najviše ugroženi potresom, a pokazuje da su Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska među najizloženijim regijama kontinenta, donosi Slobodna Dalmacija.
Među ugroženim regijama je, kako se vidi na karti koju je objavila Europska komisija, je i dio Jadrana, napose Dalmacije. Naime, tu je rizik od potresa umjeren do visok. Povećan rizik već počinje u Šibensko - kninskoj županiji, povećava se u Splitsko dalmatinskoj i Dubrovačko neretvanskoj. Ugroženo je i područje Zagreba.
‘Europa ima dugu povijest razornih potresa‘, rekao je profesor Domenico Giardini, koordinator projekta. Kako bi izradili kartu, istraživači iz projekta kombinirali su podatke iz više od 30 000 europskih potresa s magnitudom većom ili jednakom 3,5 na Richterovoj ljestvici od 1000. godine i uzeli u obzir njihove štetne učinke. Za prikupljanje podataka koristili su podatke s AHEAD interaktivne karte potresa u Europi.
Zatim su te podatke usporedili s više od 1100 aktivnih rasjeda u Europi, čija je ukupna duljina 64 000 kilometara.
Sve je to sukladno i predviđanjima naših seizmologa. Za sve potrese na našem području krivac je Jadranska mikroploča.
"Ona je produžetak Afričke ploče i stiješnjena je u odnosu na Euroazijsku te se podvlači pod Dinaride, uzduž Dalmacije. Aktivnost te ploče pokreće rasjede, i to je nešto što se zbiva svakodnevno, samo je pitanje koliko se energije, pojednostavljeno rečeno, nakupilo na pojedinim rasjedima i u kojoj mjeri oni to mogu zadržati ili moraju otpustiti vani u obliku potresa", rekao je seizmolog Tomislav Fiket svojedobno za "Slobodnu Dalmaciju".
Poznato je i kako je upravo područje Dalmacije među najtrusnijim u Hrvatskoj, a posebice se to odnosi na Dubrovnik i njegovu okolicu. Najjači potresi događaju se na područjima u blizini dodira različitih ploča, ali taj utjecaj nije ograničen samo na te uske zone već se djelomice prenosi i na širu regiju.
- Potresna je opasnost najveća oko dubrovačkog područja gdje su mogući jači potresi magnitude do 7.0 prema Richteru. U ostatku Dalmacije, i cijeloj Hrvatskoj, za tako jak potres je vjerojatnost minimalna - naglašava Fiket.
Najjači potres kojega bilježe naše povijesne knjige je onaj iz 1667. kad se šestoga travnja golemo kamenje kotrljalo sa Srđa na Dubrovnik rušeći sve pred sobom. Na moru se pojavio tsunami koji je potapao brodove u gradskoj luci, a na kraju je sve dokrajčio strašan požar koji je bjesnio danima. Na temelju zapisa je rekonstruirano kako je taj potres bio jak oko 7.6 stupnjeva po Richteru.
Seizmički je najmirnije stanje u Istri, na kvarnerskim otocima te na istoku zemlje uz granicu prema Srbiji. Seizmički rizik pak ovisi o više stvari kao što su način gradnje, gustoća naseljenosti, vrsta tla..., s time da stručnjaci tvrde kako tlo u Dalmaciji bolje amortizira potrese nego na kontinentu.
U Dalmaciji je teren krški pa rjeđe dolazi do amplifikacije trešnje. Međutim, to pojačanje trešnje se može dogoditi u poljima kao što je Sinjsko i Livanjsko gdje postoji i sloj sedimenata.
Upravo je Sinjsko polje područje u kojem počinje povećana opasnost od jačih potresa i ide preko Imotskoga do Dubrovnika.
A sad malo detaljnije oko istraživanja i upozorenja koje je objavljeno u 2014. godini na stranicama Europske komisije.
Gore prikazana europska karta seizmičkog rizika prikazuje kretanje tla za koje se očekuje da će biti dosegnuto ili premašeno s vjerojatnošću od 10% u 50 godina. Plave boje označavaju područja relativno niske opasnosti, žute do narančaste boje označavaju područja umjerene opasnosti, a crvene boje označavaju područja visoke opasnosti.
Tu su i područja ljubičaste zone gdje su potresi vjerojatniji i gdje mogu izazvati najveću štetu.
"To je prvi najsuvremeniji referentni model opasnosti za Europu", rekao je dr. Artur Pinto u 2014., voditelj Europskog laboratorija za strukturnu procjenu pri Zajedničkom istraživačkom centru, internoj znanstvenoj službi EU-a, u Ispri, Italija.
‘To može biti korisno za buduće politike u vezi s različitim vrstama zgrada i infrastrukture kao što su brane, visoke zgrade ili čak mostovi.‘
Međutim, karta također pokazuje žarišta potresa u blizini Bruxellesa u Belgiji, Lisabona u Portugalu, u blizini Budimpešte u Mađarskoj i duž planinskog lanca Pireneja. Žarišta u blizini Bruxellesa, Budimpešte i Lisabona su zbog brojnih potresa koji su se dogodili u prošlosti, dok je žarište u zapadnim Pirinejima zbog geološkog sastava područja, stoji u projektu.
Potres u Turskoj je pokazao da su stručnjaci 2014. dobro detektirali gdje bi mogli udariti snažni potresi. No, očito je da ih nisu dovoljno ozbiljno shvatili.