Profesor s Ekonomskog fakulteta u Splitu dr. Željko Garača, već duže vrijeme upozorava javnost na posljedice mirovinske reforme koju naziva, citiramo, pljačkom epskih razmjera. Posljednjih je dana na društvenim mrežama obrazložio tezu na vrlo jednostavan način kako bi se svaki budući umirovljenik mogao uvjeriti što mu donose uplate u drugi mirovinski stup, piše Slobodna Dalmacija.
Podsjetimo, drugi stup predstavlja obvezno mirovinsko osiguranje u sustavu individualne kapitalizirane štednje u mirovinskom osiguravajućem društvu po vlastitom izboru.
– Ima više elementa zbog kojih to tvrdim, ali evo jednog koji se tiče pojedinačno svakog budućeg umirovljenika i koji možete sami provjeriti jer na službenim stranicama mirovinskih osiguravajućih društava postoje kalkulatori buduće mirovine.
Pojednostavimo primjer na način da pretpostavimo da neće biti inflacije, jer realno gledajući stvari ostaju iste i s inflacijom, ali zamagljene, te da budući umirovljenik ima 65 godina, prikupio je 100 tisuća kuna kapitalizirane štednje i uzima mirovinu iz 2. stupa. Dodatno, službeni podatak za očekivani životni vijek u Hrvatskoj je nešto ispod 78 godina, pa se da zaključiti da će budući prosječni umirovljenik primati mirovinu 13 godina.
Znači, ako se ovi podaci unesu u kalkulator mirovine, odabere doživotna mirovina i klikne Izračunaj! pokazat će se da je mirovina iz drugog stupa 359,60 kuna. Ako to pomnožimo s 13 godina po 12 mjeseci dolazimo do ukupne isplate od 56.097,60 kuna ili samo 56 posto onoga čega bi se odrekli prelazeći u MOD (Mirovinsko osiguravajuće društvo op. a.) Gdje je nestalo vaših 43.902,40 kuna?
Realni iznosi su u prosjeku tri puta veći pa će po prosječnom umirovljeniku "ispariti" više od 130 tisuća kuna! Ako to pomnožite s 1,5 milijuna umirovljenika, u idućih 40 godina "isparit" će blizu 200 milijardi kuna! Ponavljam, ovo je samo manji dio ukupne pljačke – upozorava profesor Garača i dodaje kako sve vrijeme pokušava razbiti mitove što nije nimalo lako, a jedan od njih je da se mirovinskom reformom smanjio pritisak na javni mirovinski sustav ili 1. stup, koji je navodno neodrživ, jer će se dio mirovina ubuduće isplaćivati iz individualne kapitalizirane štednje, odnosno iz 2. stupa kojim upravljaju mirovinski fondovi po izboru budućih umirovljenika.
– Time bi se trebao smanjiti deficit javnog mirovinskog sustava, učiniti ga održivim i otkloniti potreba da se dio novca za mirovine namiče iz državnog proračuna. U razbijanju ovog mita koristit ću malo znanstvene metodologije i forme, ali svima dovoljno razumljivim. Zamislimo situaciju za dvadeset godina. Praktično će svi zaposlenici biti članovi 2. stupa i imat ćemo prve umirovljenike koji su to bili četrdeset godina.
Radi jednostavnosti i lakšeg razumijevanja pretpostavimo da za cijelo vrijeme nema inflacije ni rasta plaća ni mirovina. Nije bitno jer princip je isti, ostalo su nijanse. Neka naš hipotetski ili prosječni budući umirovljenik ima bruto plaću 10 tisuća kuna i izdvaja 5 posto ili 500 kuna iz svoje bruto plaće u 2. stup. Za taj iznos se ujedno smanjuju uplate u 1. stup. Za 40 godina 1. stup će ostati bez 500x12x40= 240.000 kuna.
Ako bi se budućem umirovljeniku isplaćivala imovina samo iz 1. stupa ona bi iznosila do 4000 kuna, jer je faktor zamjene (zadnje) bruto plaće i (prve) mirovine ispod 40 posto prema važećoj praksi. Ako umirovljenik odabere mirovinu iz dva stupa, dio mirovine iz 1. stupa će biti do 3000 kuna ili 75 posto, odnosno 1. stup će uštedjeti do 25 posto ili do 1000 kuna.
Umirovljenik s 40 godina staža i 65 godina života primat će mirovinu 13 godina jer je očekivani životni vijek u Hrvatskoj ispod 78 godina. Ukupna ušteda na neisplati dijela mirovine u 1. stupu će stoga biti 1000x12x13 = 156.000 kuna.
Zaključno, 1. stup će biti u dodatnom deficitu od 84 tisuće kuna po svakom umirovljeniku zbog mirovinske reforme i to sve dok traje ovakva mirovinska reforma – rezolutan je prof. dr. Garača, koji zaključuje da neće doći do smanjenja deficita 1. mirovinskog stupa, dapače, sve će ovo rezultirati njegovim povećanjem, te poziva ekonomske analitičare i stručnjake da ga demantiraju ako imaju dovoljno čvrstih argumenata, piše Slobodna Dalmacija.