Bliži se Nova godina i povijesni dan 1. siječnja 2023. kad euro postaje naš novac. Hrvatska postaje 20. članica europodručja.
Iako je euro, kao prije njega njemačka marka, blizak štedišama i dužnicima, ipak, čeka nas promjena, a jedna od onih koje se mnogi građani pribojavaju je hoće li cijene, ionako previsoke zbog inflacije, još više "poletjeti". U svakom slučaju, euro je tu, a mi donosimo odgovore na neka pitanja koja zanimaju građane, piše Slobodna Dalmacija.
1. Što nas čeka u konverzijskom, novogodišnjem vikendu?
Kako se bliži 1. siječnja, iz Hrvatske narodne banke su upozorili kako je prelazak s kunskog na poslovanje u eurima vrlo kompleksan proces koji zahtijeva značajne promjene u informatičkim sustavima banaka. Neke bankovne i financijske usluge bit će privremeno nedostupne ili će biti dostupne s ograničenim funkcionalnostima tijekom konverzijskog vikenda (subota 31. prosinca i nedjelja 1. siječnja), a u nekim manjim bankama i 30. prosinca.
Iako poslovnice tijekom konverzijskog vikenda najvećim dijelom neće redovito raditi, građani će se u tom razdoblju moći služiti platnim karticama, pri čemu je moguće da će banke tijekom tog vremena smanjiti uobičajene limite za plaćanja, o čemu će pravodobno informirati klijente.
Kratki prekidi u mogućnosti plaćanja karticama očekuju se u noći 31. prosinca na 1. siječnja, neposredno prije i poslije ponoći. Također, za vrijeme novogodišnjeg vikenda, internetsko i mobilno bankarstvo uglavnom neće biti dostupno te u većini slučajeva neće biti moguće obaviti online plaćanja. U svakom slučaju, kako bi se izbjegle bilo kakve neugodnosti, iz HNB-a preporučuju građanima da se za novogodišnji vikend unaprijed opskrbe gotovinom dostatnom za svoje potrebe.
Rad poslovnica, internetsko i mobilno bankarstvo u većini bi se banaka trebalo tijekom 2. siječnja vratiti u redovno stanje.
2. Do kada ćemo moći plaćati u kunama?
Od 1. siječnja 2023. u 00:00 sati kad se uvodi euro, prvih 14 dana nove godine za gotovinska plaćanja mogu se upotrebljavati kune i euri. To razdoblje dvojnog optjecaja završava 14. siječnja 2023. u 24:00 sata. Imajte na umu kako za vrijeme dvojnog optjecaja trgovac, odnosno onaj kome plaćate gotovinom, nije dužan prihvatiti više od 50 kovanica kune u jednoj transakciji i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini.
U tih prvih 14 dana siječnja primatelj plaćanja dužan je za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura. Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđena je i iznimka, pa ako trgovac ili netko drugi kome plaćamo gotovim novcem kune nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili pak u obje valute, kuni i euru.
Inače, građanima se preporučuje da u prvim danima 2023. u transakcijama što je više moguće koriste debitne kartice. Također se preporučuje na mjestima na kojima se isključivo plaća gotovinom (pekare ili kafići), što više plaćati eurima tijekom dvojnog optjecaja.
3. Gdje možemo zamijeniti kune za eure?
Ako položite sve kune koje imate na svoje bankovne račune prije 1. siječnja 2023. godine, nećete kasnije tijekom 2023. morati odlaziti u banku, Finu ili Hrvatsku poštu kako biste ih zamijenili u euro. Od tog datuma svi kunski računi automatski postaju eurski.
Sve kune na bankovnim računima, 1. siječnja, automatski će bez naknade biti zamijenjene eurima primjenom fiksnog tečaja konverzije, a podsjetimo i ovom prigodom - jedan euro iznosi 7,53450 HRK.
Tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura možete bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjenu valute u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Ali imajte na umu da je broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica.
Ali i tu vam ostaje mogućnost da kunsku gotovinu bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirate u eure polaganjem novca na bankovne račune.
Nakon što istekne prvih 12 mjeseci od uvođenja eura, te banke, Fina i Hrvatska pošta prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), i to također bez naknade. HNB će počevši od 1. siječnja 2024. trajno mijenjati novčanice kune, dok će se kovanice (uključujući lipe) moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura, dakle do 31. prosinca 2025. godine.
4. Kako do eurske gotovine?
Najlakše je do gotovine u eurima na bankomatima koji od 1. siječnja isključivo koriste gotov novac eura. U prvim mjesecima 2023. bankomati će morati biti opskrbljeni uglavnom novčanicama eura manjih apoena (od 10 i 20 eura).
Prilagodba bankomatske mreže, a u Hrvatskoj ima nešto više od 4000 bankomata u vlasništvu banaka, započela je sredinom prosinca. Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je na svojim internetskim stranicama kartu bankomata na kojoj će se na dnevnoj razini ažurirati do 15. siječnja 2023. lokacije aktivnih bankomata koji su operativni za isplatu gotovine tijekom procesa prilagodbe za uvođenje eura.
Do kraja ovog mjeseca dio bankomata će se postupno i privremeno gasiti kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja iduće godine.
Prema planu prilagodbe, kako je objavio HUB, zadnjeg dana prosinca građanima će biti na raspolaganju 1300 bankomata koji će isplaćivati gotovinu u kunama, a od 1. siječnja iduće godine 2700 bankomata će isplaćivati gotovinu u eurima. Očekuje se, pojašnjavaju u HUB-u, da će svih 4000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja iduće godine.
S obzirom na to da će u razdoblju prilagodbe građanima biti dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, iz HUB-a su poručili kako se od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. neće naplaćivati naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Republici Hrvatskoj, kako bi građanima bio omogućen dovoljan broj bankomata za isplatu kuna do kraja ove godine i eura od 1. siječnja.
Kako bi se olakšalo poslovanje gotovinom u prvim danima nakon uvođenja eura, od početka prosinca 2022. građani su mogli za 100 kuna kupiti pakete od 33 eurokovanice svih apoena, u vrijednosti od 13,27 eura. No, mnogi su ostali kratkih rukava, potražnja je bila veća nego ponuda paketa.
5. Kako su zaštićeni potrošači?
Dvojno iskazivanje cijena glavna je mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena na snazi je u razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura, od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. godine.
Tako su od 5. rujna i plaće, i mirovine, krediti, depoziti i gotovo svi drugi financijski računi i financijske usluge izraženi u obje valute.
Od obveze dvojnog iskazivanja cijena izuzeti su oni koji prodaju robu i pružaju uslugu na štandovima i klupama, kao i oni koji isto rade putem kioska, pokretnom prodajom, prigodnom prodajom na sajmovima, izložbama i slično.
Također, pristupanjem Etičkom kodeksu poduzeća se obvezuju na ispravno preračuvanje i iskazivanje cijena, te da neće neopravdano povećavati cijene. Nadzor trgovaca i pružatelja usluga provode i državne institucije i tajni kupci.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja organiziralo je u dva pravca praćenje kretanja maloprodajnih cijena najčešće kupljenih roba i usluga u razdoblju obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kuni i euru. Ukupna vrijednost košarice 103 odabrana proizvoda (roba i usluga) u rujnu 2022. iznosi 7.118,29 kuna, u listopadu 7.099,81 kunu, a u studenom 2022. iznosi 7.126,46 kuna. Promatrano prema ukupnoj vrijednosti košarice, prosječne cijene u studenom u odnosu na listopad povećane su za 0,4%, a u odnosu na rujan za 0,1%.
6. Što se događa s kunskim kreditima?
Kako je navedeno u brošuri o uvođenju eura, od 1. siječnja 2023. svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima automatski i bez troška postaju krediti u eurima.
Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom, kamatna stopa i dalje ostaje fiksna. U ugovoru u kojemu je ugovorena promjenjiva kamatna stopa parametar uz koji je ugovorena promjenjiva kamatna stopa nakon dana uvođenja eura ostaje kakav je bio ugovoren prije dana uvođenja eura. Iznimno, u ugovoru s promjenjivom kamatnom stopom kod kojeg je za izračun promjenjive kamatne stope kao ugovoreni parametar korišten NRS za kunu, nakon dana uvođenja eura umjesto NRS-a za kunu koristi se NRS za euro odgovarajućeg obuhvata i ročnosti.
7. Što je s računima u banci?
Kunski tekući i žiroračuni postat će eurski (ono što se trenutno zove devizni račun), pojašnjeno je na stranicama Hrvatske udruge banaka. Ako potrošač ima više računa, moći će besplatno zatvarati račune.
8. Je li potrebno mijenjati ugovore o radu?
To je jedno od pitanja koje se nameće s obziromna to da su u tim ugovorima navedeni iznosi plaće u kunama. Kako je navedeno na stranici euro.hr, prema načelu neprekidnosti ugovora postojeći ugovori s iznosima u kuni i dalje su važeći. Novčani iskazi vrijednosti u spomenutim ugovorima datumom uvođenja eura kao službene valute smatrat će se novčanim iskazima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije. Iznosi u pravilnicima o radu, aneksima ugovora i sl. koji će se zbog potrebe mijenjati nakon uvođenja eura moraju biti iskazani u eurima.
Plaća za prosinac 2022., a isplaćuje se u siječnju 2023., bit će isplaćena u eurima.
9. Koje su euronovčanice u optjecaju?
U optjecaju su dvije jednakovrijedne serije euronovčanica, piše u brošuri "Euro-naš novac". Prva se serija sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga, koja se još naziva serija Europa, ima iste apoene osim apoena od 500 eura. Taj se apoen više ne tiska, no i nadalje se može upotrebljavati kao sredstvo plaćanja. Bez obzira na seriju, svaki apoen euronovčanice vizualno je prepoznatljiv po dominantnoj boji i arhitektonskom motivu, pojašnjeno je.
Euronovčanice prikazuju arhitektonske motive u stilovima iz različitih razdoblja povijesti Europe. Druga serija naziva se Europa jer je na novčanicama prikazan portret Europe, lika iz grčke mitologije, navedeno je.
10. Kojim ćemo eurokovanicama plaćati?
Serija eurokovanica sastoji se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centa, te 1 euro i 2 eura.
Za razliku od euronovčanica, eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu koja motivima upućuje na zemlju izdavanja pa time i Hrvatsku.
Zajednička strana kovanica prikazuje Europsku uniju ili Europu i simbolizira jedinstvo EU-a. Na kovanicama od 1 i 2 centa te 5 centa, Europa je prikazana na zemaljskoj kugli u odnosu na Afriku i Aziju. Eurokovanice svih država mogu se upotrebljavati na cijelom europodručju, istaknuto je u spomenutoj brošuri.
Kad je riječ o hrvatskim eurokovanicama, hrvatska šahovnica motiv je koji se nalazi na pozadini svih kovanica. Geografska karta Hrvatske nalazi se na apoenu od dva eura, a na obodu je stih "O lijepa, o draga, o slatka slobodo" iz Himne slobodi dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića. Lik Nikole Tesle nalazi se na apoenima od pedeset, dvadeset i deset centa, dok je lik kune na apoenu od jednog eura.
Službena dvoslovna oznaka za Hrvatsku, HR, nalazi se na kovanicama od pet, dva i jednog centa, ispisana na glagoljici u obliku koji spaja ova dva slova u jedinstven tipografski znak.