StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetJe li ovo pravi put?

Dojavljivanje o propustima liječnika je uzaludno: u godinu dana građani podnijeli 2966 prijava, obrađeno je tek njih 29!. I opet se od pacijenata traži da budu ‘špijuni‘, u KoHOM-u šokirani: ‘Ovo je poziv na linč!‘

Piše Ivica Marković/sd
3. veljače 2022. - 08:02
HZZO je uspostavio novu e-adresu zovem.doktora@hzzo.hr, na koju se može poslati prigovor Jakov Prkic/CropixJakov Prkic/Cropix

Mediji su ovih dana objavili kako Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) pozivaju pacijente koji ne mogu telefonski dobiti svojeg obiteljskog liječnika da to prijave na posebnu e-adresu, piše Slobodna Dalmacija.

Narodnim jezikom, od pacijenata se traži da postanu "špijuni" u interesu što boljeg hrvatskog zdravstvenog sustava i da prijavljuju svoje liječnike do kojih ne mogu jednostavno doći.

– Nisam mogla vjerovati svojim očima kad sam to vidjela u medijima. No, potrebno je dodatno objasniti ovu "najnoviju" umotvorinu onih koji u Hrvatskoj odlučuju o zdravstvenom sustavu.

Ta je stranica otvorena već više od godinu dana, odnosno postoji od prosinca 2020. godine. Tada je otvorena jer je nakon ljeta te 2020. godine ministar zdravstva Vili Beroš počeo prozivati nas obiteljske liječnike i tada su uveli tu stranicu – rekla nam je dr. Vikica Krolo, obiteljska liječnica iz Splita, inače zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore i bivša predsjednica KoHOM-a.

Kontakti se održavaju

Prema riječima naše sugovornice, stranica za prijavljivanje nije požnjela veći uspjeh, što se vidi iz podataka prikupljenih u proteklih godinu i nešto dana.

– Prema izvještaju HZZO-a, u 2021. godini u Hrvatskoj je na toj stranici zaprimljeno 2966 prijava, a ako se zna da u Hrvatskoj ima 2200 obiteljskih liječnika, ispada da je po svakom liječniku bilo malo više od jedne prijave. Od toga je HZZO procijenio da ima 928 valjanih prijava, odnosno podnesenih s razlogom, dakle jedna trećina podnesenih. Tada su kontrolori HZZO-a krenuli u kontrolu tih prijava i proveli su nadzor po ukupno 29 prijava, odnosno 0,97 posto ukupnog broja prijava ili 3,1 posto od 928 valjanih prijava – objašnjava dr. Krolo.

U svojem godišnjem izvještaju HZZO je iznio i podatke o radu obiteljskih liječnika.

– Iznijeli su da se smanjio broj fizičkih pregleda, a da se za više od 100 posto povećao broj kontakata s pacijentima e-mailovima, preko WhatsAppa, telefona, mobitela... U 2020. godini obiteljski su liječnici imali 42 milijuna kontakata.

U obiteljskoj medicini liječnici su radili puno više, a po uputama iz Ministarstva zdravstva i HZJZ-a sveli smo fizičke kontakte s pacijentima na najmanju moguću mjeru. Pacijenti nisu izgubili kontakt s liječnicima i mi smo im dostupni u svakom trenutku, jer sam ja kao liječnica pomogla svojem pacijentu i preko telefona ili e-maila. Zaista bi bilo kontraproduktivno da nam u ordinacije dolaze zaraženi ljudi i da dalje šire koronavirus – kaže naša sugovornica.

Bilo fizički ili preko "žice", obiteljski liječnik daje svoje vrijeme svojem pacijentu.

Nedostupni liječnici

– Liječnik obiteljske medicine nije dostupan jedino kad je dežuran u COVID ambulanti ili kad na njega dođe red za cijepljenje pacijenata na punktu predviđenom za to. Tada smo tamo, a budući da nismo klonirani, ne možemo u isto vrijeme biti u svojoj ambulanti pa nas tada pacijent ne može ni dobiti. I sada se to pokušava prikazati na jedan vrlo negativan način za sve liječnike obiteljske medicine – kaže dr. Krolo.

U Hrvatskoj se dnevno koronavirusom zarazi od 10 do 15 tisuća ljudi.

– I vjerujte, svih tih 15 tisuća ljudi kontaktira liječnike obiteljske medicine. Mi im pišemo uputnice za testiranje, otvaramo im i zatvaramo bolovanja, izdajemo lijekove, slušamo njihovu muku preko telefona ili mobitela, nastojimo im pomoći i utješiti ih, i uz to još uvijek imamo svaki dan u ordinacijama do 50-ak ljudi – kaže naša sugovornica.

Zašto su obiteljski liječnici stalno na tapetu?

– Iskreno, ne znam. Jako sam razočarana ministrom Berošem, koji mora komunicirati sa svojom bazom, biti nam od pomoći i biti čovjek koji će riješiti naše probleme, a ne biti netko tko će nas stalno prozivati i "tjerati" ljude da nas prijavljuju. Pa u Hrvatskoj tko zna otkad nije osnovan ni jedan novi tim obiteljske medicine. Nova mreža nije otvorena, nas liječnika obiteljske medicine ima sve manje, a posla sve više. Sada nas, kako sam rekla, ima 2200, a bilo nas je 2400 – govori dr. Krolo.

Topla ljudska riječ

U zemlji u kojoj prema posljednjem popisu stanovništva ima oko 3,8 milijuna ljudi, 400 tisuća manje u odnosu na prije 10 godina, bilo bi logično da liječnici imaju manje posla.

– A, ne, ne. Mladi su se odselili u inozemstvo, a ostala je starija populacija, koja zasigurno ima veću potrebu za liječnikom nego mladi ljudi. A ljudima ponekad treba samo razgovor, topla ljudska riječ, utjeha. I za to služimo mi liječnici obiteljske medicine.

No, nas se proziva i napada iz svih oružja. Poziva se na linč liječnika obiteljske medicine, a ja pitam ministra Beroša što je on učinio da bi nama olakšao posao i pomogao nam u njemu. Umjesto da nam javno prizna koliko radimo i koliko smo pomogli u ovoj pandemiji, on nas stalno proziva – zaključuje dr. Vikica Krolo.

PRIMJER IZ ŠIBENIKA: s dežurstva u ordinaciju

Kao primjer rada liječnika obiteljske medicine dr. Krolo je spomenula kolegice iz Šibenika.

- Nije svugdje u Hrvatskoj ista situacija s liječnicima obiteljske medicine. Evo, u Šibeniku kolegice svaka tri tjedana moraju dežurati u COVID ambulanti (kontejneru) ispred bolnice. I nakon što završe to dežurstvo, mogle bi slobodno otići kući jer su one odradile svoj radni dan.

Međutim, nakon dežurstva odlaze raditi u svoje ambulante, jer ih pacijenti prijavljuju da ih nisu uspjeli dobiti na mobitel ili telefon. Strašno, što drugo reći - kaže dr. Krolo.

POZIV MINISTARSTVA: 'Dojavite nam sve e-mailom'

Gotovo da nema dana a da nam u redakciju ne stigne barem jedna pritužba pacijenta koji se žali da njegov liječnik primarne medicine ne podiže slušalicu. Pisali smo o čitatelju koji nam je rekao da je u jednom danu više od 100 puta zvao svoju liječnicu i da je nije uspio dobiti. Priložio nam je i ispis telefonskih poziva. Jedna Splićanka također nam je ispričala da je punih pet dana pokušavala telefonski dobiti svoju liječnicu. Peti dan je odlučila otići u ambulantu, a tamo se sestra izderala na nju da zašto dolazi bez najave jer doktorica ima posla preko glave – izjadala nam se.

Kako kažu iz Ministarstva, zaprimili su više od 3000 prijava pacijenata. Zbog velikog broja prigovora, HZZO je uspostavio novu e-adresu zovem.doktora@hzzo.hr, na koju osigurane osobe mogu poslati svoj prigovor.

U prigovoru je potrebno navesti osobne podatke (ime i prezime, OIB i telefon za kontakt) te ime i prezime izabranog liječnika na kojeg se osigurana osoba žali. Bez navedenih podataka HZZO nije u mogućnosti postupiti, odnosno stupiti u kontakt s liječnikom i pomoći u žurnom rješavanju problema koji osigurana osoba ima, poručili su iz HZZO-a. A. BELAK KRILE

ODGOVOR LIJEČNIKA: Imamo tri minute za svakog čovjeka

Iz Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) ministru je stigao i oštar odgovor.

"Na obiteljske liječnike uz dotadašnje pretjerano administriranje pao je teret cijepljenja, obveznog BAT testiranja, obveznog traženja i obavještavanja kontakta oboljelih, obveza slanja na PCR testiranja, obveza izdavanja raznih potvrda, ispričnica, obveza dežuranja u tzv. COVID ambulantama, zamjena oboljelih kolega, obveza zvanja starijih od 65 godina kako bi im se preporučilo cijepljenje, kućni posjeti COVID oboljelima koji imaju teže simptome.

Istodobno u ordinacijama primamo i pregledavamo pacijente. Kako je moguće da se u takvim radnim uvjetima obiteljski liječnici jave na telefon? Kako je moguće očekivati da telefoni u ordinacijama veći dio dana neće biti zauzeti?!

Jedina smo zdravstvena struka koja je 2020., prema izvješćima HZZO-a i HZJZ-a, u odnosu na 2019., povećala broj kontakata na oko 42,4 milijuna. Prosječno obiteljski liječnik tijekom osmosatnog radnog vremena obradi između 150 i 200 pacijenata. Dakle, pacijent dobije između 2,4 do 3,2 minute! To je sramota! Ne može se, dakle, govoriti o nedostupnosti liječnika obiteljske medicine, nego o pretjeranom opterećenju", navode iz KoHOM-a. A. BELAK KRILE

05. studeni 2024 08:58