StoryEditorOCM
Hrvatska i svijet20 mlijuna kn mjesečno

Detalji nove mjere u školama: mjesečno će trebati 2,8 milijuna testova, negativni đaci na nastavu će s potpisom roditelja. Ravnatelji su skeptični: ‘Teško da će svi to poštivati‘

Piše Ivana Krnić, Mirela Lilek i Robert Bajruši/JL
26. siječnja 2022. - 22:07

Ministarstvo znanosti i obrazovanja uskoro će školama proslijediti obavijesti o planu testiranja učenika osnovnih i srednjih škola. Ideji da se učenici testiraju jednom tjedno kod kuće, konkretno ponedjeljkom prije nastave, prethodit će distribucija oko 2,8 milijuna testova (mjesečna zaliha) na adrese 1300 matičnih i oko 1100 područnih škola u Hrvatskoj.

Testove bi preuzeli roditelji, a nakon obavljenog testiranja, učenici bi dolazili u škole s potpisom roditelja u bilježnicama, uz naznaku "negativan test", kao što se prije od roditelja tražilo da upisuju visinu temperature učenika, piše Jutarnji.hr.

Testiranje je, kažu u Ministarstvu, na dobrovoljnoj bazi, pri čemu bi učenici čiji test pokaže negativan nalaz bili izuzeti od mjere samoizolacije. Ovo je praktički mjera ukidanja samoizolacija za učenike, tvrde u Ministarstvu.

Logistički problemi

U Hrvatskoj je oko 450 tisuća učenika, što znači da je za provedbu testiranja četiri puta mjesečno potrebno oko 1,8 milijuna testova. Ipak, plan je osigurati zalihu od milijun testova mjesečno, za slučajeve pojave pozitivnog učenika u razredu u drugoj polovici tjedna. Tada bi se, objašnjavaju u Ministarstvu, učenici ponovo testirali, s ciljem da negativni ostanu na nastavi. Plan bi se ukratko sveo na to da zdravi idu u škole, a bolesni ostaju kod kuće. Trenutno se procjenjuje da je oko 30.000 učenika u samoizolaciji.

Datum početka mjere još nije poznat zbog logističkih problema. Prvi je, potvrđuje glavni savjetnik ministra obrazovanja Božo Pavičin, nabava testova. - Cilj Vlade je da se u samotestiranja djece krene što prije, i to iz više razloga. Prvo je da se zaražena djeca odmah izdvoje iz kolektiva te da preostali učenici ne moraju u samoizolaciju, odnosno da se one svedu na minimum - kaže izvor iz Vlade. Navodi da sama distribucija ne bi trebala biti problematična.

Testovi će iz robnih zaliha, kažu nam, uz pomoć HZJZ-a, biti distribuirani lokalnim zavodima, odakle bi ih preuzele škole. U toj varijanti ne bi trebalo biti problema niti za udaljena mjesta, odnosno otoke, jer nije riječ o kvarljivoj robi ili osjetljivom materijalu poput cjepiva, čija je distribucija ipak teža.

U školama zasad izražavaju skepsu prema samotestiranju učenika.

Ravnatelj Osnovne škole Milana Langa u Bregani, Igor Matijašić, ističe da je svima u interesu smanjiti broj samoizolacija kako bi djeca što više vremena provela na nastavi, međutim, ovo mu se čini kao nedovoljno pripremljena mjera gašenja požara, zbog čega se boji da bi se "vatra" mogla dodatno rasplamsati. Naime, naravno da ne treba apelirati na savjest odgovornih pojedinaca, no očekivati da će baš svi roditelji to provoditi, smatra prilično iluzornim.

"Gašenje požara"

- Neki će roditelji u startu biti protiv, neki će zaboraviti, a nekima će dijete ostati samo kod kuće jer će ranije otići na posao. A uz to, već u startu je svima rečeno da sve počiva na dobrovoljnoj bazi i da je to, zapravo, nemoguće kontrolirati. Kako onda očekivati da se svi pridržavaju navedenog - pita ravnatelj.

Dodaje da je slično bilo i s mjerenjem temperature prije polaska na nastavu.

- Bilo je djece za koju ste odmah čim su došla u školu vidjeli da im nije dobro, pa smo ih morali vraćati kućama. Bojim se da nas isto čeka i s ovakvim načinom testiranja, iako bih žarko želio da se varam - kaže Igor Matijašić.

Njegovu sumnju dijele i drugi. Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica zagrebačke I. gimnazije, napominje da pojedinci uvijek pronađu način zaobilaženja pravila, pa očekuje da će tako biti i sada.

- Osnovni je problem što nisam sigurna koliko će se poštovati preporuka testiranja učenika. Ne samo zbog pukog odbijanja nego u nekim slučajevima i zaborava. S druge strane, jasno mi je da se mora smanjiti broj samoizolacija. U ovoj situaciji teško možemo biti pametni, no nisam sigurna koliko su brzi testovi pouzdani i koliko će mjera opravdati visok trošak da bi dobila prolaznu ocjenu - kaže. Učinkovitije rješenje vidi u testiranju učenika u školi.

Slanje uzoraka

Mjeru samotestiranja učenika kakvu uvodi Hrvatska, Slovenija je uvela za svoje školarce na početku školske godine, s time da su roditelji učenika brze antigenske testove besplatno podizali u ljekarnama. Međutim, to se pokazalo neučinkovitim upravo zbog neodgovornosti roditelja. Početkom studenoga uvedena je obveza testiranja učenika i studenata tri puta tjedno u obrazovnim institucijama.

U slučaju pozitivnog učenika, razred se ne zatvara, nego se učenici samotestiraju kod kuće tjedan dana svakodnevno. I Švicarci provode testiranje učenika u školama, ali putem sline, a pritom su smislili kako proći jeftinije: svakog ponedjeljka razred podijele u dvije grupe, pa se na PCR test šalju po dva uzorka iz jednoga razreda.

Polovica razreda svoje uzorke stavlja u jednu zdjelu, druga polovica u drugu. U utorak dobivaju rezultate. U slučaju da je pozitivna jedna skupina razreda, djelatnici laboratorija u utorak popodne dolaze u školu te testiraju sve učenike iz pozitivne grupe. Do srijede znaju koji su učenici pojedinačno pozitivni, i onda se oni, sukladno preporukama, šalju kućama.

U Ministarstvu obrazovanja ističu kako je teško procijeniti koliki će biti troškovi testiranja. - Ministarstvo se nije bavilo nabavom testova, ali ne vjerujem da bi cijena jednog testa bila veća od 10 kuna, pa i manja. Moguće je da bi vrijednost mjesečne nabave bila oko 20 milijuna kuna - izjavio je savjetnik ministra Božo Pavičin.

Dječji vrtići zasad nisu obuhvaćeni mjerom, ali u MZO su otvoreni i za tu opciju.

Oko 95 posto ljudi moralo bi steći imunost ili preboljenjem ili cijepljenjem protiv covida

Na početku pandemije smatralo se da bi se kolektivni ili imunitet krda mogao postići kada bi 60 posto populacije preboljenjem i cijepljenjem postalo imuno. No, početkom 2021. godine pojavila se zaraznija alfa varijanta pa je taj prag podignut na više od 70 posto, da bi jesenas dominirala još zaraznija delta i prag je podignut na više od 80 posto.

Sada je dominantan omikron čija je zaraznost na razini ospica: oko 95 posto ljudi moralo bi steći imunost ili preboljenjem ili cijepljenjem. No, znanstvenici smatraju da dugotrajni kolektivni imunitet kod covida, baš kao i kod gripe i prehlade, neće biti moguće postići. (T. Rudež/JL)

23. studeni 2024 01:55