Demograf i stručnjak za kibernetičku sigurnost o Središnjem registru stanovništva i bojazni da ćemo ostati bez tajni

Preskup je, neprecizan, zastario i hitno treba alternativu. Popis stanovništva kakav smo dosad poznavali već dugo je predmet kritika koje bi trebalo utišati uvođenje Središnjeg registra stanovništva gdje će se, obećavaju iz Banskih dvora, na jednom mjestu i u realnom vremenu naći svi relevantni podaci o građanima, od OIB-a do obrazovanja, prebivališta, stambenog i bračnog statusa. Dubrovački povijesni demograf, izv. prof.dr.sc. Marinko Marić kaže da će biti vrlo sretan ako registar zaživi jer će to biti dokaz uređenosti države koja se od osnutka s njom muči.

Od MUP-a do ‘socijale’

- Registar će objediniti sve, od primanja, preko drugih osobnih podataka koji su na neki način bili raspršeni na više državnih institucija. Odatle i naziv Središnji registar stanovništva gdje bi bili ‘na okupu’ svi dosadašnji registri, ažurirani, počevši od registra poreznih obveznika koji je zasad najsređeniji iako ni on nije sasvim točan. S OIB-om se uvelo puno reda, naravno da je državi bilo najvažnije srediti porezne podatke jer preko tog registra država ubire poreze i od toga živi. Drugi registri su primjerice mirovinskog osiguranja, registar socijalnih i zdravstvenih osiguranika, MUP-ov registar... Najveći problem je što svi ti registri nisu kvalitetno međusobno povezani. Planiranim uvođenjem Središnjeg registra koji bi stupio na snagu snagu 1.lipnja 2026. to će se urediti - nada se Marić. Dodaje kako će se materijali za registar tijekom 2025. obrađivati i pročistiti. Osobno bi, kaže najviše volio da on što više sliči slovenskom modelu, gdje registar godinama izvrsno funkcionira.

- Kod nas se dugo najavljivala njegova izrada, no iz raznoraznih razloga, možda i političkih, nije bilo dovoljno volje da se riješi taj problem. Zbog toga se od izbora do izbora povlače medijske kampanje o tome da su glasali mrtvi ili državljani druge države. Ili kad je popis stanovnika, poteže se pitanje je li dobar, precizan ili neprecizan. Središnji registar u velikom će postotku riješiti nedoumice oko broja stanovnika – uvjeren je naš sugovornik koji se osvrće i na sumnje da bi iz novog registra mogli ‘procuriti’ osjetljivi podaci o pojedincu poput onih o vjeroispovijesti ili bračnom stanju:

Povijesni demograf prof.dr.sc. Marinko Marić

Vedran Levi /Dubrovačke Knjižnice

- Postoje mehanizmi zaštite. Registar se sastoji od javnih podataka i onih djelomice ograničenih. Primjerice, ima ljudi koji se ne žele izjasniti o vjeri, spolnoj orijentaciji, bračnom ili izvanbračnom partnerstvu. Dosta je tu podataka privatne naravi koje će biti zaštićeni od ‘razotkrivanja’, bilo da se radi o pojedincu ili kućanstvu. Ne treba se bojati toga, to su uređeni sustavi, ono što je osobno i zaštićeno GDPR-om, neće nigdje izaći ili postati predmet zloporaba. Zaštita osobnih podataka postala je jako važan segment i osjetljiva je stavka. Ne treba se bojati i puhati na hladno po tom pitanju. Uostalom, ovaj registar je obveza Hrvatske prema zakonima EU čija smo punopravna članica, tako da Hrvatske htjela ne htjela mora ići tim putem. Štoviše, mislim da smo bili obvezni do 2022. pa smo produljili rok - tumači nam Marić kojega pitamo i hotel li uvođenjem registra nestati potrebe za popisom stanovništva?

- Nije baš tako, nikad neće nestati potreba, samo što će on postati puno jednostavniji. Spominjali su se kroz medije visoki troškovi popisa, primjerice za ovaj zadnji nekoliko desetaka milijuna kuna. A i zadnji je bio hibridni, djelomice klasični s popisivačima a djelomično digitalni samopopisivanjem preko sustava e-građanin. Popisi će uvijek trebati, no kad se ujedine svi različiti registri će se na dnevnoj bazi ažurirati podaci o rođenim, umrlim, odseljenim...tad će se znati točan broj stanovnika i neće više biti potrebe za klasičnim popisivanjem. No, on će se i dalje provoditi jer je to zakonska obveza države - ističe.

Nema bez identifikacije

Na upit hoće li će korisnici steći uvid u Registar, pod šifrom, preko sustava e-građanin, Marić objašnjava:

- Fizička ili pravna osoba koja bude htjela pristupiti podacima morat će se identificirati. Zasad je intencija da će to ići preko sustava e-građanin koji je među stanovništvom dosta dobro zaživio, veliki broj građana je već registriran. Bit će na taj način ili neki sličan registracija. I sad kad se registrirate preko e-građanina, morate unijeti token ili osobnu iskaznicu, sad je samo pitanje s kojim ćete nivoom zaštite ćete moći pristupiti određenim podacima. Nekima pristupate s najvećim nivoom zaštite kao što je osobna iskaznica, a većini možete preko tokena banke. Mi se na sveučilištu možemo registrirati kroz interni sustav. A uvođenje registra kao uvod u porez na nekretnine? Naravno da će i on jednom doći, financijski prihodi i stavke vlasništva domova i kuća koje će biti u registru olakšat će, ali nisam siguran da se Registar radi s tim ciljem - veli dubrovački znanstvenik. O ‘nadzoru’ osobnih primanja i imovine dodaje kako su svi naši financijski priljevi i odljevi i sad dostupni Poreznoj upravi:

- Moramo imati OIB kao jedinstveni broj, država u svakom trenutku raspolaže tim podacima,tako Registar neće ništa novo i strože u smislu kontrole donijeti. Po defaultu građanin ionako više ne mora prijavljivati prihode. Ovo će biti samo jedan plus u uređenju naše države. Nisam skeptik, a ovo što je sad aktualno po medijima je samo najava odlaska Registra na javni uvid. Od 1. siječnja 2025. kreće objedinjavanje postojećih registara, uvođenja novih i sređivanje sadašnjih podataka da bi godinu i pol nakon toga Registar proradio kroz ažuriranja u dnevnom ritmu.

Vlada je, podsjetimo, Registar predstavila kao ‘poveznicu’ svih postojećih informacija koja pruža uvid u podatke o kućanstvu preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost. Uključivat će i podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podatke. Plan je spriječiti i zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica.

Vještak za telekomunikacije Đuro Lubura

Cropix/