"Ljubavlju nadvladati pandemiju straha" naziv je izjave koju je danas objavila Komisija Hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et Pax". Izjava sadrži sedam točaka i jasno pokazuje kako bi se Crkva u Hrvata trebala postaviti naspram bolesti koja je u posljednje dvije godine promijenila lice globusa.
A ta jasnoća, da ne bi bilo nikakve dvojbe, očituje se već i u uvodnim rečenicama, u kojima se sa žalošću konstatira kako postoje osobe koje "jednostrano i ničim potkrijepljeno osporavaju pandemiju" i koje su "promicanjem jednostranih, pristranih i znanstveno neutemeljenih sumnjičenja i širenjem straha pridonijele stvaranju podjela u društvu". Ipak, koliko god cijepljenje smatrali potrebnim, toliko članovi Komisije, savjetodavnog, ali utjecajnog tijela pod krilom Crkve, izražavaju sumnju u COVID potvrde kao mjeru suzbijanja zaraze, piše Slobodna Dalmacija.
Podjele u društvu
Upravo su "podjele u društvu" prva točka Komisijine izjave. No, prije nego joj se posvetimo, za komentar smo zamolili dr. sc. don Josipa Mužića, profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu i autora knjige "Cjepivo: Da ili ne?", koju ovih dana, uz iznimnu pozornost javnosti, posebice onog njezina dijela kolokvijalno nazvanog "antivakserima", predstavlja diljem zemlje. Na promociji u Zagrebu, održanoj samo dan prije nego će "Iustitia et Pax" obznaniti svoju izjavu, don Mužić je tako citirao papu Ivana Pavla II. koji je u svojoj enciklici "Evanđelje života" napisao kako danas u svijetu postoji organizirana zavjera moćnika protiv života.
"Stav podilaženja i kompromisa doveli su do koncepta koji je papa Benedikt XVI. nazvao diktaturom relativizma. Ta diktatura postala je vremenom sve jača i dovodi do totalitarnog društva sličnog onome u Kini koje postaje model za sva društvena uređenja na svijetu. Cilj i svrha jest potpuna kontrola čovjeka od rođenja do smrti. U stvaranju tog novog poretka vidimo da kopne naše slobode i prava, te smo kao vjernici pozvani na otpor i borbu u ime zdravlja i dostojanstva svih ljudi, a ponajviše djece", kazao je tom prigodom Mužić.
Za "Slobodnu", nakon što je pročitao izjavu, kratko je rekao kako ona ima mnoge nedorečenosti i manjkavosti koje, međutim, nije želio detaljnije obrazložiti.
– Pohvalno je što izjava inzistira na dobrovoljnosti cijepljenja, a pogotovo što jasno upozorava na neprihvatljivost korištenja COVID potvrde kao sredstva prisile. U tom kontekstu, jasno je da prisila pretvara čin ljubavi u čin silovanja – smatra Mužić.
Stav je to i jednog dijela hrvatskoga klera te mnogih vjernika, što je bilo vidljivo i na nedavnom prosvjedu u Zagrebu protiv Vladine politike, kada su prigodne parole, nerijetko i uvredljive, bile izmiješane s Bogorodičinim slikama i kada su podjele u hrvatskome društvu o kojima u prvoj točki svoje izjave govori Komisija "Iustitia et Pax" došle najviše do izražaja.
"Iako se svi slažemo da ovu krizu treba nadvladati, razlikujemo se u pristupu rješavanja ovog problema", priznaju u Komisiji, naglašavajući kako jedni promiču cijepljenje kao čin ljubavi prema bližnjemu, dok drugi u pozadini tog čina vide razne manipulacije od strane međunarodnih korporacija i centara moći te pokušaj oduzimanja osobnih sloboda i zadiranje u dostojanstvo savjesti, navodi Komisija.
Posebno je u tom kontekstu važno priznanje kako je i ugled Crkve narušen od strane onih koji negiraju pandemiju ne skrivajući svoju crkvenost. Druga točka kojom se Komisija HBK-a bavi jest "nepovredivost osobne savjesti i društvena odgovornost."
"Čovjeka se ne smije siliti da radi protiv svoje savjesti, niti ga se smije priječiti da radi po svojoj savjesti, osobito u vjerskoj stvari. Čak i nesavladivo pogrešna savjest, kad čovjek bez osobne krivnje ne spoznaje objektivnu istinu, ne gubi svoga dostojanstva, jer nitko ne smije djelovati protivno uvjerenju vlastite savjesti", znakovito poručuje Komisija.
"I Kongregacija za nauk vjere ističe da cijepljenje u načelu nije moralna obveza i da mora biti dobrovoljno", naglašava se u izjavi.
Ukratko, kad pojedinci imaju ozbiljne moralne prigovore i dvojbe te zdravstvene zabrinutosti u vezi s cjepivima, društvo i Vlada to bi trebali poštovati i takve se osobe ne bi smjelo prisiljavati na cijepljenje.
"No, treba reći da nesavladivo pogrešna savjest ima svoje dostojanstvo u pojedinačnim slučajevima, a ne s obzirom na valjanost i obvezu načela i normi moralnoga zakona", zaključuje Komisija.
'Stranputice osporavanja'
"Sagledavajući stvarnost, moramo ipak priznati da su neki, bez potrebnih znanstvenih i medicinskih kompetencija i bez širine spoznaje i sagledavanja cjelokupne problematike, umjesto primjereno uloženog truda u formiranje osobnoga suda savjesti, miješajući razinu vjerničkog pristupa bolesti i znanstveno opravdane mjere preventivne zaštite, otišli na stranputice osporavanja svih prevencijskih i epidemioloških mjera te su si neutemeljeno i neovlašteno prisvojili pravo donositi meritorne znanstvene i socijalno-etičke zaključke. Istodobno moramo priznati da takvo ponašanje podliježe i društvenoj odgovornosti. Naime, ako netko zahtijeva da zajednica poštuje njegovo uvjerenje, tada i on ima odgovornost prema zajednici", prisnažuje Komisija.
Napominje i kako zajednica ima pravo zahtijevati odgovorno ponašanje kojim nećemo drugoga ugrožavati te da ima pravo učiniti i pravno obveznim neke dužnosti i obveze građana kojima će osigurati opće dobro i mir čitavoga društva.
Treća točka samo je naizgled teška kontemplacija, a nazvana je "Savjest je dijaloška".
"Osobna sloboda uvijek je ograničena slobodom i pravom drugoga. Ljubav, naime, uvijek podrazumijeva poštovanje bližnjega i njegove savjesti. U vremenu pandemije to osobito dobiva na važnosti jer smo svi pozvani, kao članovi zajednice, skrbiti jedni o drugima", stoji u izjavi.
Posebno se ističe trud zdravstvenih djelatnika, na čija je leđa pao ogroman teret suzbijanja pandemije.
"Našim milosrdnim Samarijancima dugujemo neizrecivu zahvalu zbog ljubavi koju iskazuju oboljelima. U tom duhu moramo prihvatiti evanđeoski poziv pape Frane, koji je u više prigoda istaknuo da je cijepljenje čin ljubavi", jasno će Komisija.
Četvrta točka izjave nosi naziv "Nadići moralne dvojbe" i u njoj se nevjernim vjernicima nedvosmisleno objašnjava kako je manje zlo poslužiti se cjepivima nego ih odbiti te se u tu svrhu poziva i na mišljenje Kongregacije za nauk vjere.
Točka broj pet govori o "važnosti prevencije i epidemioloških mjera", a zapravo je najizravnija obrana politike koju provodi Vlada Andreja Plenkovića.
"Nitko ne smije dovesti u pitanje odgovornost države u zaštiti građana od zaraznih bolesti te osporavati nužne, znanstveno utemeljene mjere u suzbijanju pandemije, što uključuje i posebne sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, među kojima i obvezu pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, zabranu ili ograničenje održavanja javnih događanja i/ili okupljanja, zabranu ili ograničenje održavanja privatnih okupljanja, održavanje razmaka u odnosu na druge itd. Među te mjere pripada i cijepljenje", najozbiljniji je dio Komisijine izjave.
'Nužnost zajedništva'
Koliko god mjere bile teške i koliko god zahtijevale osobnu žrtvu, pozvani smo ih provoditi radi općeg dobra.
"Iako su osobne slobode stup demokratskog društva, bez osjećaja odgovornosti za zajednicu nijedan pojedinac ne može opstati. Pozvani smo vjerovati u dobrotu i stručnost naših liječnika i stručnjaka za javno zdravstvo", navodi se u izjavi.
Komisija "dopušta" da svatko može sam procijeniti nadmašuje li dobrobit cijepljenja neželjene nuspojave, no naglašava kako ta procjena mora biti razborita i odgovorna, u skladu sa vlastitom savješću i uz prethodno savjetovanje s obiteljskim liječnikom ili drugom stručnom osobom, jer osobna odluka ne smije nanositi štetu osobnom zdravlju i životu, ali ni zdravlju i životu drugih.
Pretposljednja točka nazvana je "Nužnost zajedništva i osobne odgovornosti" te na neki način ide naruku vjernicima koji su prosvjedovali na Trgu bana Jelačića.
"Svaki pokušaj prisile i uvjetovanja nužno sa sobom nosi i gubitak povjerenja. Ne smijemo dopustiti da zdrav čovjek postane problem hrvatskog društva. Nije, naime, upitno da su cijepljeni sigurniji za svoje zdravlje i život. Potrebno je ipak istaknuti da potvrdu, kao valjan i siguran dokaz zaštite cijepljenih i onih osoba s kojima oni dolaze u kontakt, današnja znanost i praksa demantiraju. Ne dovodeći u pitanje COVID potvrde kao epidemiološku mjeru koja jamči određenu zaštitu od širenja virusa, moramo imati na umu da je sve očitije da cjepiva, iako sprečavaju teže oblike i smrtni ishod, ne sprječavaju ipak da se oni koji su ga primili ponovno ne zaraze te da tako i oni, iako u manjoj mjeri, prenose zarazu.
Ne bi se smjelo zato u pitanje dovoditi načelo dobrovoljnosti cijepljenja niti dopustiti da COVID potvrda postane oblik indirektne prisile na cijepljenje i uvjetovanje radnim mjestom, jer to izaziva kod ljudi određeni strah i podsvjesni otpor te pridonosi rastu društvene napetosti", poručuju iz Komisije.
"Kao važno sredstvo prevencije i suzbijanja širenja zaraze te kao čin ljubavi i promicanja općeg dobra, preporučujemo zato cijepljenje, nošenje maski i održavanje tjelesne udaljenosti. U tom duhu valja prihvatiti i obvezu testiranja za one koji nisu cijepljeni", navodi se u izjavi.
"Vjernost evanđelju i evangelizacijskom poslanju Crkve", naziv je zaključne točke u kojoj se "Iustitia et Pax obraća i onima koji Gospinom slikom mašu po hrvatskim ulicama.
"Vjernost Isusu Kristu i njegovu evanđelju sve nas poziva na razumnost, na poštovanje znanosti i medicinske struke, na povjerenje u rezultate njihova istraživanja te na prihvaćanje preporuka kako skrbiti o vlastitu zdravlju i o zdravlju svojih bližnjih. Napokon, poziva nas i na osobnu poniznost, na odmak od zloporabe kršćanskih simbola i od profaniranja Euharistije, Blažene Djevice Marije i molitve. Na osobit način pozivamo svećenike, redovnike i redovnice na odgovorno ponašanje", stoji u izjavi.