StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetStiže li val otkaza?

Cijene električne energije divljaju na burzi, a HEP je osuđen na uvoz. Stručnjaci tvrde da bi jedan scenarij mogao biti poguban za hrvatsko tržište rada

Piše Zoran Šagolj/SD
27. prosinca 2021. - 07:06

Nosi li nam nova 2022. neizbježno poskupljenje struje? Kraj ove godine donio je ekstremno visoke cijene kako električne energije, tako i plina u cijeloj Europi, piše Slobodna Dalmacija.

Tako se u utorak 22. prosinca megavatsat struje (MWh) na likvidnom HUPX-u (mađarska burza energije) prodavao za donedavno nezamislivih 420 eura, dok je plin na CEGH-u (srednjoeuropsko plinsko čvorište) došao do 176 eura/MWh. Usporedbe radi, prošle godine prosječna vrijednost struje za prosinac na istoj je burzi bila tek 58 eura.

– Kad se sve to uzme u obzir – kaže naš sugovornik, dobro upućen u poslovanje najveće državne tvrtke i prilike na tržištu – nije teško zaključiti da će HEP uz veoma skupu uvoznu električnu energiju, jeftinu energiju iz hidrocentrala i isto tako povoljnu energiju iz nuklearne elektrane "Krško" morati mudro rasporediti na svoje kupce. Podizanje cijene struje kućanstvima uvijek je politički osjetljivo pa se pretpostavlja da će industrija platiti danak burzovnim previranjima.

Jeftini plin

Dodat će ipak kako je HEP mogao ublažiti ovaj izuzetno nepovoljan scenarij da je u proteklim godinama izgradio dovoljne proizvodne kapacitete. Jedan je od njih Termoelektrana "Rijeka", nakon čijeg se zatvaranja u sustavu HEP-a dogodio manjak od 320 MW. Prema riječima našeg sugovornika, iznenađujuće je da se menadžment državne elektroprivrede nije odlučio na revitalizaciju elektrane promjenom goriva od loživog ulja na ekološki čisti prirodni plin. Za primjer uzima TE-TO "Sisak", koja radi punom parom, jer je plin nabavljen u 2020. godini kada je bio izuzetno jeftin, ispod 15 eura/MWh.

image
Damir Krajač/ Cropix

– Postojanje TE "Rijeka", snage oko 400 MW, sustav bi učinilo pouzdanijim, pridonoseći njegovu boljem optimiranju, jer se općenito energenti nabavljaju na terminskim tržištima, a ne na izuzetno volatilnim spot tržištima. One zemlje koje su uspjele nabaviti plin/ugljen za svoja postrojenja zasigurno će izbjeći krizu. Problem je što HEP nije zadovoljio samodostatnost glede proizvodnih jedinica pa sada mora tražiti izlaz u preskupom uvozu električne energije – reći će ovaj stručnjak, upozoravajući kako je crnom scenariju u našem slučaju pridonijela, po njemu, neumjerena propaganda obnovljivih izvora energije, takozvana zelena tranzicija, koja je išla tako daleko da se pojavljuju napisi o Hrvatskoj kao izvozniku zelene energije. Ozbiljni stručnjaci, poglavito inženjeri, međutim, to su dočekali s priličnom dozom ironije, pitajući, ako je prosječno trajanje vjetra u Republici Hrvatskoj malo više od četvrtine godine (2400 sati), a sunca 1200 sati, kako je moguće ostvariti planirani izvoz iz promjenjivih obnovljivih izvora?!

I drugi vrstan stručnjak iz ove branše, s kojim smo također razgovarali, tvrdi da se sve ovo moglo predvidjeti i ne dovesti u situaciju da se struju danas mora kupovati na burzama, spot tržištu, gdje se cijene formiraju iz dana u dan i posljednjih tjedana dosežu vrtoglave iznose.

– Krajem prošle godine ili na samom početku ove, kada se ugovaraju potrebne količine energije koju treba nabaviti iz uvoza za cijelu iduću /tekuću godinu, u HEP-u je ocijenjeno da je cijena struje povišena u odnosu na prethodno višegodišnje stanje za četrdesetak eura po MWh, uz procjenu da će korona-kriza u idućem razdoblju općenito uzrokovati generalno pad potrošnje i time snižavanje potražnje i cijene na burzama. Stoga je odlučeno da ne treba ugovarati nabavu za cijelu godinu, nego samo za prvi dio, a za ostatak godine će se kupiti, opet unaprijed, kada cijene na tržištu padnu – pojašnjava.

– Što se Hrvatske tiče, mi smo mali pa naša ponuda i potražnja nemaju nikakvih efekata na globalne cijene na burzama. Činjenica je da mi prosječno na godišnjoj razini uvozimo 35-40 posto (između 6 i 7 TWh) svojih potreba. Naš proizvodni portfelj sastoji se od hidroelektrana (značajna snaga), u manjoj mjeri termoelektrana (Plomin - ugljen, Sisak -plin, TE-TO, EL-TO Zagreb - plin, TE Osijek - plin), sigurnih 330 MW iz NE "Krško" (kada radi, a radi dobar dio godine) i 750 MW u privatnim vjetroelektranama. Dakle, ključan faktor naše energetike su hidroelektrane, odnosno ovisimo o hidrološkoj situaciji, o tome u kojoj mjeri ćemo hidroproizvodnjom supstituirati uvoz električne energije. S obzirom na to da je u proteklih mjesec i pol dana iza nas izrazito kišno razdoblje, trenutačna hidrološka situacija je relativno dobra. E, sad, postavlja se ključno pitanje kako ćemo mi time upravljati, odnosno balansirati – kaže naš sugovornik.

Populizam

Po njemu, u situaciji kada nam okolnosti u Europi ne idu u korist (ruska politika "otvori-zatvori" zbog Ukrajine, ovisnost Njemačke kao najvećeg potrošača o njihovu plinu, kao i zatvaranje nekih nuklearki u Francuskoj, inače najvećem proizvođaču struje), lako je pretpostaviti da u slučaju ulaska u razdoblje u kojem ćemo biti prisiljeni kupovati veće količine energije po cijenama 300-350 eura/MWh, cijena električne energije za kućanstva ne može ostati na ovoj razini.

– Trenutačno izgleda da državna politika ide u smjeru podizanja cijena struje samo za gospodarstvo. Po nekim razmišljanjima, to nije dobro jer može dovesti do nesolventnog poslovanja mnogih poduzeća, a to opet do otpuštanja radnika ili potpunog zatvaranja manjih tvrtki i obrta. Pametnije je bilo već sada podignuti cijene, odnosno postupno podizati cijene električne energije za sve kategorije, kako bi se teret podijelio ravnomjernije. Međutim, iz populističkih razloga, vladajuća politika od toga zazire.

Sve će se znati u travnju


Građane i poduzeća očekuju neizvjesni dani jer se 1. travnja 2022. godine približava, a situacija u pogledu političkih odnosa Europe i Rusije ne smiruje se. Naime, taj je datum uzet kao prijeloman, kada će se definirati nove cijene energenata, plina i struje. Barem nas tako uvjerava ministar Ćorić. Naše unutarnje, ali i globalne prilike prije ili poslije dovest će do rasprave o načinu realiziranja hrvatske energetske neovisnosti ili samodostatnosti.

22. studeni 2024 13:17