Bolji život u 2023. samo na papiru: I dalje će radnik na minimalcu u Njemačkoj zarađivati kao tri takva u Hrvatskoj

Ove nam je godine stigla hrpa novih pravila igre, neka su stroža, a neka mekša, pa se tako prvi put omogućava da se uz svoju mirovinu prima dio mirovine preminulog supružnika, životnog ili neformalnog partnera, očevi moraju koristiti rodiljni dopust, uvodi se porez na ekstra profit, sve uplate i isplate iznad 10.000 eura moraju se prijaviti Uredu za sprječavanje pranja novca umjesto dosadašnjih 200.000 kuna...

Od ove je godine porasla i minimalna bruto plaća na 700 eura ili 5274 kune, a neto minimalac na 560 eura ili 4219 kuna. U odnosu na prošlu godinu, kad je minimalna neto plaća iznosila 3750 kuna, odnosno 500 eura, ili 4700 kuna bruto, odnosno 624 eura, ove je godine neto minimalac veći za 470 kuna, a bruto za 587 kuna, piše Slobodna Dalmacija.

Iz Vlade vjeruju da će rast minimalca značiti veće plaće za oko 35 tisuća radnika koji primaju minimalnu plaću, ali i za više od 70 tisuća radnika koji primaju više od minimalne plaće, ali manje od bruto iznosa plaće od 5274 kune. S ovim će povećanjem Hrvatska vjerojatno i dalje ostati u društvu zemalja s najmanjim minimalnim plaćama, a prije tog su povećanja, u drugoj polovini prošle godine, prema europskoj statistici, manju plaću od hrvatskog minimalca imale samo Mađarska, Letonija, Rumunjska i Bugarska, koja ima bruto minimalac od svega 363 eura.

Sve će zemlje koje imaju minimalne plaće mijenjati iznose, no i nakon toga stvari će stajati kao i danas, pa će jedan njemački radnik na minimalcu zaraditi koliko tri takva radnika u Hrvatskoj. Čak i kad je prosječno plaćen, hrvatski radnik zarađuje manje od njemačkog radnika na minimalcu. Njemačka bruto minimalna plaća iznosi 1744 eura, irska 1774 eura, francuska 1645 eura, slovenska 1074 eura… Najviši bruto minimalac od 2313 eura ima Luksemburg.

Međunarodni ugovori

Od prvog dana ove godine startala su nova pravila koja će obuhvatiti oko pola milijuna umirovljenika. Novim modelom obiteljskih mirovina omogućava se isplata dijela obiteljske mirovine u visini od 27 posto uz korištenje starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine. Istovremeno se sve obiteljske mirovine, njih oko 211 tisuća, povećavaju za 10 posto, a tri posto raste najniža mirovina, koju prima 275 tisuća ljudi. Najniža mirovina, koja je u prosincu iznosila 1953 kune ili 259,21 eura, nakon povećanja od tri posto ili 58,59 kuna iznosit će 2011,59 kuna ili 266,98 eura.

Prosječna obiteljska mirovina u prosincu je iznosila 2309 kuna ili 306,46 eura i 2608 kuna ili 346,14 eura bez međunarodnih ugovora. Nakon povećanja od 10 posto, iznosit će 2539,9 kuna ili 337,10 eura, a s međunarodnim ugovorima 2868,8 kuna ili 380,76 eura. Novim je pravilima omogućeno korisnicima starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine da uz svoju mirovinu koriste i dio obiteljske mirovine pokojnog bračnog, izvanbračnog druga, razvedenog bračnog druga s dosuđenim pravom na uzdržavanje, životnog i neformalnog životnog partnera.

Umirovljenici će moći birati hoće li primati obiteljsku mirovinu, koja raste sa 70 na 77 posto mirovine preminulog supružnika, ili će zadržati svoju mirovinu i dobiti još 27 posto od mirovine preminulog supružnika. Za to trebaju imati 65 godina života i biti jedini korisnik obiteljske mirovine, uz iznimku ako je pravo na obiteljsku mirovinu ostvario član obitelji kojemu je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti, opća nesposobnost za rad ili dijete sa statusom osobe s invaliditetom. Također, ukupna svota mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj ne smije prijeći limit od 6212 kuna, odnosno 824,47 eura, a pri određivanju dijela obiteljske mirovine neće se računati mirovina iz inozemstva.

Automatizam

Da bi se ostvarilo povećanje obiteljskih i najnižih mirovina, ne treba podnositi zahtjev jer će to ići automatizmom, no pravo na isplatu dijela obiteljske mirovine ostvaruje se isključivo na temelju zahtjeva korisnika mirovine. Korisnik mirovine treba ispuniti obrazac i podnijeti ga Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), a obrazac za isplatu dijela obiteljske mirovine dostupan je na stranicama HZMO-a i putem e-usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani.

Od kolovoza prošle godine do danas očevi imaju pravo na plaćenih 10 dana dopusta na rođenje jednog djeteta. U novom sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora za zaposlene i samozaposlene roditelje, plaćeni dopust od 15 radnih dana vrijedi u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece. Osim toga, porasla je i roditeljska naknada s 5654 kune na najviše 7500 kuna. Riječ je o naknadi za roditelje čija djeca napune šest mjeseci, odnosno za drugih pola godine nakon rođenja djeteta. U Hrvatskoj se godišnje rodi oko 35.000 djece, a preklani je 1800 očeva koristilo rodiljni dopust, te se očekuje da će više očeva koristiti dopuste, na koje imaju pravo neovisno o tome radi li majka djeteta.

Rodiljni dopust završava kad dijete navrši šest mjeseci, nakon toga roditelji mogu koristiti roditeljski dopust od osam mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, za treće i svako sljedeće dijete. Svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja. Povećan je maksimalni iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta s 5654 kune, što je 170 posto proračunske osnovice, na 7500 kuna, ili 225,5 posto proračunske osnovice.

Rad nedjeljom

Novi Zakon o radu, koji vrijedi od ove godine, propisuje da se rad nedjeljom mora platiti više, i to po 50 posto većoj satnici. Broj nedjelja koje će radnici moći odraditi u trgovini limitiran je na 16 radnih nedjelja godišnje, a Zakonom o radu propisuje se da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.

Osnovna plaća neće smjeti biti manja od zakonski utvrđene minimalne plaće, a propisuje se rad na izdvojenome mjestu. Plaća se isplaćuje na transakcijski račun radnika, ali plaće se više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun, nego će se moći isplaćivati na bilo koji račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet. Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primitci na žiroračun, što se ukida pa isplate mogu ići na bilo koji račun koji želi građanin.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža neće ostvarivati pravo na otkazni rok ni na otpremninu, propisano je Zakonom o radu, koji predviđa da će u slučaju prekida rada zbog izvanrednih okolnosti radnik imati pravo na 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca. Također se ograničava sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri puta u tri godine...

Od prvog dana ove godine startala je većina članaka izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, a jedna od važnih odredbi stupila je na snagu 23. prosinca prošle godine i njom se propisuje rast iznosa primitaka za uzdržavane članove obitelji. Tako će se od 2023. godine uzdržavanim članom smatrati član obitelji, dijete učenik i student i drugi članovi obitelji koji imaju primitak do 24.000 kuna, umjesto dotadašnjih 15.000 kuna. U 2023. učenici i studenti koji ostvare više do 72.000 kuna primitaka plaćat će na iznos koji premašuje taj limit porez na dohodak, dok je dosad limit bio 63.000 kuna.

Učenici i studenti

Iz Porezne uprave objavili su da je povećan i prilagođen neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata za rad putem učeničkih i studentskih udruga s 15.000 kuna na 3185,38 eura ili 24.000,25 kuna. Navode da je ukupan neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata za rad putem učeničkih i studentskih udruga u 2023. godini 9556,18 eura, odnosno 72.001,04 kune, i čini ga neoporezivi iznos od 3185,38 eura i godišnji osnovni osobni odbitak od 6370,80 eura ili 48.000,79 kuna.

Od ove godine dodatni porez na dobit ili porez na ekstraprofit morat će platiti veliki poduzetnici po stopi od 33 posto. Taj će dodatni porez platiti kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek (2018. do 2021. godine). U izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u prošloj godini, na one koji su lani prestali s poslovanjem... Prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatnim bi porezom proračun uprihodio oko 1,5 milijardi kuna, a platilo bi ga 192 poduzetnika u trgovini, prerađivačkoj industriji, financijskim i djelatnostima osiguranja, te u građevinarstvu. Poduzetnici su novi teret dočekali kritikama da se njim dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih, te su najavili ustavne tužbe.

Transakcije

Od prvog siječnja svaka gotovinska transakcija iznad 10.000 eura morat će se prijavljivati Uredu za sprječavanje pranja novca, dok je trenutačno taj prag postavljen na 200.000 i više kuna, što je 26.544 eura. Tako se te prijave ujednačavaju s pravilom da se sva plaćanja iznad 75 tisuća kuna moraju obavljati bezgotovinski, odnosno preko računa.

Vlada se odlučila na to i prihvatila je preporuke MONEYVAL-a, posebnog odbora stručnjaka Vijeća Europe za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma, u kojem je i Hrvatska, koji smatra da je prag od 200 tisuća kuna previsok i da se u Hrvatskoj gotov novac intenzivno koristi u poreznim utajama, korporativnim kaznenim djelima, zlouporabi opojnih droga...

Od ove godine mijenjaju se i s pragom za plaćanja u gotovini usklađuju limiti za dubinsku analizu klijenata za povremene transakcije koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa i sa sadašnjih 105.000 kuna spuštaju se na 10.000 eura za sve transakcije.

Za virtualnu imovinu limiti za dubinsku analizu još su manji i postavljaju se na 1000 eura za prijenos virtualne imovine, a dubinsku analizu moraju pri svakoj transakciji iznad 2000 eura provoditi i ovlašteni mjenjači, osobe koje se bave prometom plemenitih metala i dragoga kamenja, trgovinom umjetničkim djelima i antikvitetima, a uz to su dužni utvrditi i provjeriti identitet stranke i prikupiti podatke o njoj...