StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetopasni nakovanj

Bilanca nevremena je prestrašna, što nas je to uopće zadesilo? Zašto je superćelijska oluja tako jeziva?

Piše Anita Belak Krile/SD
20. srpnja 2023. - 12:23

Dan nakon zastrašujućeg olujnog nevremena Zagreb i dalje izgleda kako da je bio poprište teškog topničkog napada. Koliko god komunalci i vatrogasci danonoćno rade na raščišćavanju kaosa, toliku štetu neće biti moguće otkloniti danima. Nikad dosad u glavnom gradu tako nešto nije zabilježeno u jednom danu. Bilo je više od 1100 hitnih poziva i još stižu, srušeno je preko tisuću stabala, oko 2000 zgrada pretrpjela su razna oštećenja.

U Zagrebu je prijavljena šteta na 40 školskih objekata od čega su tri ustanove kritično stradale, oštećena su dva doma zdravlja, pet klinika i bolnica. Nema gradske četvrti u kojoj nisu zajedno s korijenjem iščupani cijeli drvoredi, a na groblju Mirogoj porušeni drvored iskopao je i nadgrobne spomenike. Ilica je izgledala kao da je njome potekla rijeka Sava po kojoj plivaju tramvaji.

image
Dragan Matic/Cropix

Dva muškarca, 50-godišnji pješak te 48-godišnji vozač, preminuli su na mjestu nesreće uslijed pada stabla, a život je izgubio i 40-godišnjak iz općine Cernik u Brodsko-posavskoj županiji, te pripadnik Dobrovoljnog vatrogasnog društva Tovarnik poginuo pokušavajući pomoći sugrađanima. Prema podacima Ministarstva zdravstva na području Zagreba ozlijeđeno je 130 osoba, od čega 13 teže, a na području Zagrebačke županije ozlijeđene su dvije te u Brodsko-posavskoj više od deset osoba. U Požeško-slavonskoj županiji ozlijeđeno je deset osoba, dok je u Vukovarsko-srijemskoj trideset osoba zatražilo liječničku pomoć, a četiri su hospitalizirane.

image
Goran Mehkek/Cropix

Što nas je to jučer uopće snašlo, i zašto je oluja bila tako jezivo jaka?

Stručnjaci kažu da se radilo o takozvanoj superćelijskoj oluji, najrjeđoj, ali zato najrazornijoj grmljavinskoj oluji. Superćelijske oluje su poseban i ozbiljan meteorološki fenomen koji donosi izuzetno opasne vremenske uvjete. Oblaci koje stvaraju izgledaju poput invazije izvanzemaljaca zbog čega su pravi mamac za lovce na oluje koji danima prate prognostičke karte i modele, kako bi fotografirali spektakularne prizore. Među četiri vrste grmljavinskih oluja (superćelijske, olujne, višećelijske i jednoćelijske), superćelijske su najrjeđe, ali potencijalno i najjače.

"Radi se o velikim energijama usred ljeta. Nije neobično da ljeti te energije budu vrlo izražene i također, vezane uz vlagu, koja je gorivo za olujne oblake. Tada se mogu stvarati ti grmljavinski oblaci, koji mogu dosezati - radarski su kod nas praćeni - i do 16 kilometara, dakle ulaze i u stratosferu. Svi ti grmljavinski oblaci onda imaju neku svoju strukturu pa se zovu jednoćelijski, višećelijski ili superćelijski - objasnio je dugogodišnji ugledni meteorolog Ivan Čačić na Novoj TV.

Kod ovakve oluje stvara se nakovanj, koji nastaje kada se uzlazno strujanje sudari s gornjom troposferom i raširi, stvarajući izgled poput police ispred oluje.

Superćelijske oluje mogu se klasificirati u tri vrste: klasične (normalna razina oborine), s niskim oborinama (LP) i s visokim oborinama (HP). Superćelije s niskim oborinama su češće u sušnim klimama poput visokih ravnica Sjedinjenih Država, dok se one s većim oborinama nalaze u vlažnim regijama. Iako se mogu pojaviti bilo gdje ako se stvore specifični uvjeti, superćelijske oluje najčešće pogađaju tzv. Aleju tornada u visokim ravnicama Sjedinjenih Država. Druge regije s velikom pojavom uključuju dijelove Europe, Tornado koridor u Argentini, Urugvaj i južni Brazil. Superćelijske oluje zabilježene su i nakon potresa u Turskoj iznad postradalog područja.

Jaka grmljavinska oluja javlja se u područjima s jakim vertikalnim vjetrovima zbog ekstremne termodinamičke nestabilnosti gdje su promjene u kutnom smjeru vjetra u gornjoj atmosferi velike.

image
Goran Mehkek/Cropix
image
Goran Mehkek/Cropix
image
Ivana Nobilo/Cropix
15. studeni 2024 02:54