U Ministarstvu obrane održava se izvanredna konferencija za novinare na temu pada letjelice u Zagrebu, izvijestili su petak iz MORH-a. Na presici govori ministar obrane Mario Banožić.
Kako prenosi jutarnji.hr prema trenutnim informacijama besposadna letjelica koja je sinoć pala u Zagrebu ruske je proizvodnje, ali ne zna se je li bila u posjedu ruske ili ukrajinske vojske, rekao je ranije u petak premijer Andrej Plenković.
"U suradnji s NATO članicama imam intenzivnu komunikaciju. S ministarstvima obrane Mađarske i Slovenije sam razgovarao. Iskazali su zabrinutost zbog ovog incidenta i izmijenili smo informacije koje imamo. To ćemo raditi tijekom cijelog dana. Letjelica je došla u 22.57 sati od strane Mađarske, na visini od 1300 m i 700 km/h. Pravac kretanja je utvrđen. Ovo vjerojatno nije bila prijetnja za Hrvatsku, ne trebaju biti u strahu. NATO i domovinska sigurnost rade na slučaju", rekao je Banožić.
"Incident je prilično ozbiljan, puno toga smo saznali. Predstoji ozbiljna, intenzivna istraga. Analiziramo parametre leta kako bismo otkrili o čemu se radi. Još nam traje istraga. U intenzivnim smo kontaktima s NATO-om. Sada imam razgovor sa svojim kolegom u Mađarskoj i razmjena informacija će nam olakšati da do kraja saznamo o čemu se radi", rekao je načelnik Glavnog stožera OS RH Robert Hranj.
"Letjelica je staromodna, bila je široko rasprostranjena u Sovjetskom Savezu. U svakom slučaju, bez detaljne analize same letjelice ne bih spekulirao čija je. Ne mogu komentirati otkud je došla."
“Od ulaska do pada prošlo je malo vremena. Kad dobijemo sve informacije, kad napravimo kompletnu forenziku, moći ćemo reći što se dogodilo”, dodao je Banožić.
"Poduzeli smo sve profesionalne mjere. Hrvatska ima protuzračnu obranu koja ima određena ograničenja i u planu je intenzivna modernizacija", rekao je Hranj, a prenosi jutarnji.hr.
"Kad napravimo detaljnu analizu i forenziku same letjelice, tad ćemo moći povezati cijeli ovaj proces i što se događalo", dodao je Banožić.
"Sustav domovinske sigurnosti nije zakazao. U kratkom vremenu smo utvrdili o kojem je pravcu riječ. Dobili ste odgovor o prioritetima i podsjećam na nabavu borbenih aviona i silne napore koje ulažemo", rekao je.
"Mi smo dio NATO-va neba i naravno da naš sustav mora biti još bolji, ali možemo se osloniti na svoje suradnike u NATO-u. Pratili smo od ulaska u Hrvatsku do pada."
"Ne mogu komentirati druge države, ne želim ih komentirati. Snimili smo je našim radarima. Mi imamo radarski sustav, on je umrežen, automatiziran i uvezen u sustav NATO-a. U ovom trenutku ne znam koji ju je radar snimio, vjerojatno radar sa Sljemena koji je na najboljoj poziciji", rekao je Hranj.
"Imamo istragu koja se provodi, imamo još razgovore danas tijekom dana da vidimo što se događalo u mađarskom prostoru", objasnio je Banožić.
"Znamo što se dogodilo iznad Hrvatske. U razgovorima smo s kolegama iz Mađarske, iz NATO-a i obavijestit ćemo vas kad dobijemo više informacija", rekao je Hranj.
"Sad se javljaju različiti scenariji, ali građani trebaju imati povjerenje u vojsku. Možemo postavljati razne teze, ja sam ih od jučer imao barem deset. Moramo usporediti signale radarskih sustava, je li trebalo biti izdano upozorenje, ili se radilo o skupljanju podataka. To su sad teorije koje mogu samo uznemiriti javnost. Mi imamo i svoju analizu i dosad smo jasno pokazali da se propusti mogu dogoditi, ali sankcije moraju postojati. Od sinoć otkad smo počeli skupljati podatke o letjelici čiji su komadi pali na nekoliko lokacija. Sada se ne bih bavio teorijama. Ne želimo da bude nelagode u javnosti. Javnost u ovom trenutku može biti sigurna", rekao je Banožić.
Na pitanje je li podignuta spremnost oružanih snaga, Banožić odgovara: "Nije. Posade na radarskim sustavima su uvijek na visokom stupnju spremnosti, kao i protuzračna obrana. Imamo protuzračnu obranu, ona ima određena ograničenja i to nam je glavni prioritet."
"U posljednjih 10-ak godina nije bilo adekvatnog ulaganja u vojsku. Posljednjih se godina ulaže u vojsku. Sad smo riješili Rafalee, Bradleyje... Ovom dinamikom mi smo došli do naših ciljeva", rekao je Banožić. "Svaki moj budući kolega koji dođe na ovo mjesto neće morati razmišljati o ovim pitanjima zašto se nije ulagalo prije 10, 15 godina", dodao je.
"Nadam se da se takav scenarij neće ponoviti. Slažem se da nam je ovo dobro upozorenje i da moramo analizirati i saznati koja su poboljšanja hitno nužna", rekao je Hranj.
"Idućeg tjedna imamo sastanak u Washingtonu. Razgovarat ćemo o konkretnim projektima i oblicima pomoći koje očekujemo od naših saveznika", dodao je.
"Situacija u Ukrajini je bitno promijenila i sam odnos u proračunu. Ja sam siguran da nema države koja sad ne razmišlja o nacionalnoj sigurnosti. Jedna od pruga djelovanja je jačanje nacionalnog sustrava obrane", rekao je Banožić.
"Razmišljalo se o mjerama koje dolaze kroz NATO-ov obrambeni plan. Imali smo i neke odluke u saboru - odlazak vojske u članice NATO-a. Ukrajina nije članica NATO-a, ali mi smo dali jasnu podršku Ukrajini. Mi znamo što bilo koji oblik pomoći može značiti i duboko suosjećamo s Ukrajinom", prenio je jutarnji.hr nejgov odgovori na upit hoće li Hrvatska biti spremna ako se rat u Ukrajini proširi.
"Kakav stav ima predsjednik morate njega pitati, ne mogu komentirati njegove stavove. U redovnim izvješćivanjima mi prezentiramo stvarno stanje. Oružane snage su spremne za izvršenje svojih napora. Vjerujemo da će nam ova nesretna kriza pomoći da neke procese ubrzamo. Ne mogu govoriti o broju MIG-ova. Računamo na njih i sve što može biti upotrebljeno je spremno za upotrebu", rekao je Hranj i dodao: "Meni je to ozbiljan incident kojeg ćemo morati istražiti u svim smjerovima. Odakle je lansirana, u kom je smjeru išla..."
"Imamo sustav praćenja situacije u zraku, sustav izvješćuje automatizmom NATO i naše operativno središte i onda načelnika Glavnog stožera", objasnio je Hranj.