Ruska invazija na Ukrajinu i pad 'zalutalog' drona na Jarun u domaćoj su javnosti potaknuli stare polemike o tome treba li i pod kojim uvjetima ponovno uvesti obvezni vojni rok. Najnovija HTV-ova anketa pokazuje kako čak dvije trećine ispitanika smatra da bi vojni rok trebalo vratiti u punom opsegu ili makar djelomice.
Najviše protivnika vojne obveze je, očekivano, među anketiranima od 18 do 30 godina koji bili zahvaćeni reformom, dok je najviše pobornika u dobnoj skupini od 61 do 70 godina koji su u većini i sami odslužili razne rodove JNA diljem bivše države.
Zanimljiv je rezultat ankete i u smislu spola ispitanika. Iako je razlika u postotku mala, u Hrvatskoj obvezni vojni rok ipak više podupiru žene (63 posto) nego muškarci (62,3 posto).
Ana Miličić, voditeljica Službe Civilne zaštite Dubrovnik pri Ravnateljstvu civilne zaštite MUP RH, koju i danas mnogi nazivaju 'ženom u muškom zanimanju”, a temu reaktivacije obveznog vojnog roka, kaže:
- Nisam vojni ekspert i teško mogu procijeniti koliko bi obavezan vojni rok pridonio sigurnosti zemlje. U svakom slučaju, nisam pobornik vojske kao "odgojne mjere" koja bi trebala popuniti rupe u kućnom odgoju. Ono čega definitivno jesam zagovornik, jest ozbiljnije shvaćanje potrebe za sigurnošću u širem smislu, a naš mentalitet nije tome sklon. Potrebno je ugrađivanje osnova civilne zaštite i edukacije u području smanjenja rizika od katastrofa u školske kurikulume, ažuriranje planova evakuacije i redovite vježbe koje bi se trebale provoditi svugdje i kontinuirano – mišljenja je Miličić.
- Sigurnost je nešto što treba kontinuirano ugrađivati u temelje našeg društva, a sigurnost se ne postiže samo oružjem i vojskom već i općom spremnošću stanovništva za reagiranje u različitim prijetećim situacijama – uvjerena je voditeljica Službe Civilne zaštite.
Bivši načelnik Uprave za obranu Dubrovačko-neretvanske županije Teo Andrić apsolutno podupire uvođenje obveznog vojnog roka za sve zdrave i za vojsku sposobne mladiće:
- Smatram da služenje vojnog roka nismo nikako ni smjeli ukinuti. Do danas mi nije jasno zašto je s ukidanjem započeo bivši ministar obrane, a dovršila ga njegova kolegica Željka Antunović. I tad sam bio kontra toga. Sad imamo situaciju da je nakon Domovinskog rata par generacija služilo vojsku, a današnji mladići od 30 godina i mlađi ne znaju ni kako izgleda puška, a kamoli kako je rastaviti. I sve je to lijepo dok je mir, ali što ako zapuca, gdje smo onda? Neki će sad reći, što će nam obvezni vojni rok kad imamo profesionalnu vojsku, ali to nije dovoljno u slučaju napada. Treba voditi računa da smo mala država, BDP nam ne bi podnio 100 tisuća profesionalnih vojnika i zato morate imati pričuvu – smatra Teo Andrić. Što se tiče duljine trajanja vojne obveze, kaže da nije nužno da ona traje godinu dana:
- Za stjecanje osnovnih sigurnosnih znanja i spremnosti možda bi dostajala i tri mjeseca. Vrijeme provedeno u uniformi sigurno bi vojnim obveznicima bilo korisno, ne samo zbog obuke i usvajanja vojnih vještina, već i zbog osamostaljenja u životu. Mladi trebaju vidjeti da se život ne sastoji samo od izlazaka i da im mame skuhaju objed, već da moraju postoje i obveze koje moraju prihvatiti i učiti se disciplini – poručio je Andrić.
Za napomenuti je kako je još prije 14 godina, točnije 1. siječnja 2008., Hrvatski Sabor izglasao izmijenjeni Zakon o obrani kojim je zamrznuto obvezno služenje vojnog roka.