Zadovoljni ste uglavnom svojim životom, ali valovi tjeskobe dolaze vam ‘niotkuda‘? Evo što vam se zapravo događa, liječnici objašnjavaju ovaj ‘fenomen‘, provjerite simptome

Ako patite od depresije ili iznenada doživite napade tuge koji kao da dolaze niotkuda, vjerojatno se pitate zašto se to događa.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u siječnju 2020. više od 264 milijuna ljudi dijagnosticirana je depresija.

Suprotno uvjerenju da se mora dogoditi nešto loše u našem životu da utonemo u depresiju, ona nas može preplaviti i onda kada smo finacijski sigurni, u dobrim odnosima, dobro se slažemo s obitelji, zadovoljni smo poslom, vodimo koliko toliko normalan život i u pandemiji covida (pridržavajući se svih mjera zaštite jer na njih možemo kontrolirati), piše Živim.

Zašto smo zapravo depresivni, a dobro nam je u životu?

Uzroci depresije

Jasno je da su neke životne situacije ili, primjerice aktualna pandemija, veliki okidači depresije. Na uzorku kineske populacije ustanovljeno je da više od 50 posto ispitanika u pandemiji korone ima simptome anksioznosti i depresivnosti.

Osim toga, česte su pritužbe na smetnje koncentracije, smetnje pažnje, pamćenja, iritabilnost, nesanicu ili povećanu potrebu za snom, dezorganiziranost te somatske simptome kao glavobolja i drugi bolni sindromi, poremećaj apetita uz gubitak/porast tjelesne težine.

U pozadini ovih simptoma je tjeskoba vezana za suočavanje s opasnošću od zaraze i promjene načina života i funkcioniranja koje je nametnula korona.

Kada ste suočeni s određenim životnim izazovom ili promjenom, poput gubitka posla, zemljopisnog preseljenja ili obiteljskog i financijskog stresa, te situacije mogu uzrokovati da padnete u privremenu ili dugotrajnu depresiju.

Depresija se događa i iz drugih razloga - bioloških i okolišnih, tj. iz okruženja.

Biološka predispozicija

Biološki uzroci depresije povezani su s načinom na koji naše tijelo proizvodi neurotransmitere koji utječu na raspoloženje (serotonin, norepinefrin i dopamin).

Neki ljudi mogu imati biološku predispoziciju za depresiju i nikada ne dožive nikakve značajne simptome, ali kada se suoče s izazovnom životnom situacijom, kao što je gubitak ili razočaranje, to ih može dovesti u malodušnost i intenzivan osjećaj lošeg i tužnog raspoloženja.

Depresija uzrokovana nečijim okruženjem više se odnosi na one s kojima ste možda odrasli, obitelj ili kućno okruženje. Bez obzira na vašu biološku predispoziciju, učite kako se nositi s izazovima u životu promatrajući one oko sebe.

Odrasli, a posebno roditelji/skrbnici, su uzori za djecu. Na primjer, dijete koje odrasta svjedočeći zlostavljanju partnera između svojih roditelja ima povećan rizik da bude žrtva ili počinitelj nasilja u intimnoj vezi kao odrasla osoba.

U nekim slučajevima depresija može biti kombinacija svega navedenog.

Uzmite slobodno vrijeme za sebe, ne zanemarujte tzv. "burnout" ili preopterećenost. Pročitajte kad svakako trebate potražiti pomoć

shutterstock

Simptomi depresije

Depresija je poremećaj raspoloženja koji karakterizira osjećaj tuge, krivnje, bezvrijednosti, beznađa, razdražljivosti, a u najgorim slučajevima očaja i suicidalnosti.

U kliničkoj praksi klasificirana je u nekoliko kategorija, dvije su uobičajenije - teška depresija i distimija.

Prema dijagnostičkom i statističkom priručniku, koji regulira dijagnozu psihijatrijskih i mentalnih poremećaja, velika depresija se klasificira kao doživljavanje pet ili više simptoma u istom dvotjednom razdoblju i mora uključivati ​​gubitak užitka kao i depresivno raspoloženje veći dio dana, gotovo svaki dan.

Kriteriji su:

- gubitak zadovoljstva ili radosti

- intenzivan osjećaj tuge i depresivnog raspoloženja veći dio dana, gotovo svaki dan

- poteškoće sa spavanjem

- povećan ili smanjen apetit i promjena tjelesne težine

- poteškoće s fokusiranjem, loša koncentracija

- psihomotorna agitacija ili usporavanje

- pretjeran umor

- osjećaj bezvrijednosti ili krivnje

- stalne misli o smrti, umiranju i samoubojstvu

Distimija je jedan od lakših stupnjeva depresije, kod koje najčešće prevladava plačljivost i povlačenje iz društva, potištenost, međutim nema vegetativnih tegoba (bolovi u želucu, lupanje srca). Distimija je trajno ili trajno depresivno raspoloženje u razdoblju od dvije godine u kojem osjećate tugu više dana nego ne. Uključuje najmanje dva od sljedećih simptoma:

- slab apetit ili prejedanje

- nesanica ili prekomjerno spavanje

- niska energija ili umor

- nisko samopouzdanje

- slaba koncentracija

- osjećaj beznađa

Primjeri uzroka depresije

- Tuga

Gubitak voljene osobe, osobito kada je iznenadan i traumatičan, može izazvati intenzivan osjećaj gubitka i tuge, što može dovesti do kliničke depresije. To uključuje i smrt kućnih ljubimaca.

- Bolest

Dijagnoza bolesti, osobito ako je kronična i progresivna, slično je svakom drugom gubitku koji biste mogli doživjeti. Predstavlja gubitak života koji ste imali.

- Osjećaj neuspjeha ili uočenih nedostataka

Ljudi koji doživljavaju depresiju skloni su biti osjetljivi i samokritični. Na primjer, možda ne napredujete na poslu onako kako ste zamislili, ali to ne znači da ne napredujute na drugim područjima života.

- Iznenadna životna promjena

Promjene - čak i dobre promjene i dobrodošle - su teške. Ponekad te promjene mogu utjecati na vašu ulogu i status u društvu, poput braka ili roditeljstva, što su obje prekrasne promjene, ali pune mnogih izazova i novih društvenih uloga.

- Osjećaj zarobljenosti ili ograničenih mogućnosti

Imati mogućnosti je i blagoslov i prokletstvo. Znamo da što više opcija imamo, to smo manje sretni i više smo tjeskobni, da želimo i trebamo donijeti ispravnu odluku. Međutim, s druge strane, ideja da nemate mogućnosti također može dovesti do osjećaja zarobljenosti i osjećaja da su vaše životne okolnosti već zapisane u kamenu.

- Burnout

Stres na poslu, preopterećenost i nedovoljno plaćen posao ili nedostatak ispunjenja u svojoj profesiji mogu dovesti do depresije, koja se također može podudarati s osjećajem da ste zarobljeni i kao da nemate mnogo mogućnosti u životu i karijeri.-  Iz vedra neba

Ponekad je također moguće osjećati se depresivno, a zapravo ne znati uzrok. Kao da ste niotkuda zapali u depresivno raspoloženje. No obično kad postoji nešto poput depresije ili anksioznosti - što su obrambeni mehanizmi - također postoji nešto u vašem životu što nije potpuno u skladu s tim tko ste i kamo idete. To u biti znači da je vrijeme da se zaustavite i preispitate nekoliko stvari u životu. To ne znači da ćete moći u potpuno ispraviti životni brod. Međutim, možda ćete moći napraviti neke male promjene koje će vam pomoći da dobijete osjećaj više kontrole nad svojim životom i smjerom u kojem idete.

Gubitak voljene osobe, osobito kada je iznenadan i traumatičan može dovesti do kliničke depresije

shutterstock

Ako ste se prepoznali u nečemu od navedenog

1. Razmislite o terapiji

Terapija će vam pomoći da napravite inventuru i razmislite o tome što se događa u vašem životu i gdje biste mogli napraviti neke promjene. Također ćete imati potrebnu podršku da se upustite u te promjene. To bi također mogla biti prilika da prepoznate što je to u vašem životu što uzrokuje depresiju.

2. Grupna podrška

Obrada povrijeđenosti i boli kroz grupno iskustvo moćna je metoda povezivanja sa sobom i drugima. Dio vrijednosti grupnog iskustva je znati da niste sami i da imate podršku ne samo od profesionalaca nego i od ljudi poput vas.

3. Samoprocjena

Samoprocjena uključuje procjenu gdje se nalazite u svom životu u odnosu na svoje životne ciljeve, vaše odnose i smjer u kojem ste krenuli. Možda je vrijeme da se napravi zaokret i promijeni kurs, što bi moglo biti vrlo zastrašujuće. Donošenje ove vrste informacija u terapiju bit će vrlo dragocjeno i pomoći će vam u terapijskom procesu.

4. Odvojite malo slobodnog vremena

Uzmite si slobodno vrijeme za sebe, pogotovo ako doživljavate burnout ili preopterećenost. To će vam dati više vremena za brigu o sebi i pomoći vam da se odmorite, pozabavite svojim mislima, potražite liječničku pomoć ili savjet terapeuta...Ljudi koji liječe depresiju imaju 80 do 90 posto uspjeha od terapije i/ili lijekova.

Depresija je ozbiljan poremećaj mentalnog zdravlja, 30-70 posto smrti uslijed samoubojstva pripisuje se velikoj depresiji ili bipolarnom poremećaju. Ali s depersijom ne treba živjeti. Dovoljno je reći da ako dobijete tretman koji vam je potreban, šanse za oporavak i novi život vrtoglavo rastu.

Ako vi ili netko koga volite patite od depresije i izražavate misli ili izjave o smrti i samoubojstvu, posavjetujte se sa liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.