Ako ste još uvijek među onima koji misle da "influencanje nije pravi posao", razmislite opet. Na Edward Bernays University Collegeu u tijeku su prijave za prvu generaciju tromjesečne Influencerske akademije, čiji će program kreirati 20 predavača, mahom influencera i stručnjaka za komunikacije. Tih 20 predavača zajedno na društvenim mrežama prati oko dva milijuna ljudi, što je brojka koja je ekvivalent polovici Hrvatske. Takav brojčani doseg među publikom tradicionalni mediji poput televizije, tiska ili radija u Hrvatskoj danas mogu samo sanjati.
Među predavačima su Ella Dvornik, Ida Prester, Andrea Trgovčević, Doris Pinčić, Marijana Batinić, Sandi Pego, Kristijan Iličić, Nevena Rendeli, Paula Sik...
O novoj smo edukaciji razgovarali s posljednjih troje spomenutih. Ljudi su to različitih interesa, pozadina i sektora, kojima je zajedničko to što svoj posao (među ostalim) obavljaju i na društvenim mrežama.
Iako su branše u kojima njih troje djeluju različite, u generalnim se stavovima slažu. Kao prvo, svi bi rado zamijenili termin "influencer" terminom "content creator" (hrv. "kreator sadržaja"). Kao drugo, vjeruju da je era podcjenjivanja njihovog posla, brojnima donedavno kompletno nerazumljivog po načinu funkcioniranja, gotova. Kao treće, slažu se u tome da je za uspjeh u njihovom poslu najvažnije biti originalan, a to je najlakše postići ako pratiteljima daš stvarni, a ne izmaštani komad svoje osobnosti. I, na koncu, ne vide zašto bi se radila distinkcija između posla kojeg rade oni i kojeg radi bilo koji novinar, piše Jutarnji list.
Edukacija u ovoj branši je potrebna
- Da, mislim da je edukacija o našoj branši potrebna i da ju što prije treba uvesti i u škole. Svi mrzimo riječ "influenceri", no termin se ustalio, iako osobno preferiram naziv "kreatori sadržaja". A kreatori sadržaja postoje otkada postoje mediji; tisak, radio, televizija. Jedina razlika u komunikaciji između nas i onih koji rade u klasičnim medijima je platforma – govori nam Kristijan Iličić, bloger i influencer za putovanja, koji je posjetio preko sto zemalja svijeta, na putu provede oko tri stotine dana godišnje, a njegove avanture samo na Instagramu prati 320 tisuća ljudi. Prije no što su mu putovanja postala jedini posao, radio je na direktorskoj poziciji u jednoj medijskoj kući.
- Društvene mreže su samo besplatan medij koji individue koriste za plasiranje svojeg sadržaja. Kad mi netko kaže da ništa ne radim, kažem mu da zamisli da ima TV na kojem emitira vlastiti program, za njega stvara sadržaj i tako privlači svoju publiku. A onda uz to još sam nalazi oglašivače, dogovara i prodaje oglase, fakturira... S druge strane, u medijskim je kućama za svaki taj posao zaposlena osoba kojoj je on primarni fokus – slikovito objašnjava Kristijan, kojeg smo uspjeli uhvatiti tek nekoliko sati prije no što je otputovao u Meksiko. Ovoga puta ne poslom, nego na svoju momačku, koju je, naravno, s prijateljima odlučio provesti – na putu.
On je počeo strastveno putovati i prije svoje punoljetnosti.
- Oduvijek sam govorio da mi je posao iz snova da radim bilo što što je vezano za putovanja. Oduvijek sam želio proputovati cijeli svijet. A i prije no što mi je to postao posao sam doživljaje s putovanja objavljivao na društvenim mrežama – prisjeća se.
Kako je radio u medijskoj tvrtki koja je objavljivala u više od nekoliko časopisa i portala, na poslu je konstantno bio u komunikaciji s velikim brojem ljudi. Među ostalim, tu su bili i oglašivači.
- Komunicirao sam i s brojnim agencijama, taj mi je segment tržišta bio blizak, imao sam kontakte. I onda sam prije šest godina dao otkaz kako bih isprobao mogu li živjeti od svojih društvenih mreža. Krenuo sam na put i u hodu testirao mogu li zaraditi od svojeg sadržaja – priča Kristijan, kojem je taj pokušaj uspio te mu otvorio i druge dodatne puteve, pa je on danas i vlasnik turističke agencije Nomadik Travel.
Obožava svoj posao, no upozorava da ga ne bi svatko mogao raditi.
- Ljudi misle da je to samo tako, no stvarnost je takva da svaki drugi dan spavaš na drugome mjestu, ustaješ u suluda doba, trčiš na avione, buseve, svako malo jedeš drugačiju hranu, gledaš gdje ćeš pronaći krevet. Afrika, malarija, vremenske zone, tempo koji je sve samo ne lagan... - nabraja.
Ipak, ništa ne bi mijenjao.
- Mislim da je jako važno pronaći svoju nišu i u nečemu biti prvi. Ja sam prvi počeo putovati tako kako putujem; mislim da ni danas u Hrvatskoj nema travel influencera koji je tristo dana u godini na putu. I, generalno gledajući, nas koji se bavimo putovanjima je manje od, primjerice, modnih ili influencera za hranu, što olakšava stvar – govori Kristijan.
Ipak, ključnim faktorom smatra – strast.
- Ako imaš strast, sve ćeš raditi 50 puta bolje no što bi to radio inače. A onda ćeš neminovno i uspjeti – zaključuje Kristijan, pa nas pozdravlja, zadovoljan što ga opet čeka avion: - Odlučio sam se na momačku u Tulumu u Meksiku u dogovoru s prijateljima. Jasno je zašto smo odabrali baš tu destinaciju; vrijeme je tamo lijepo, plaže su idilične, a izlasci raskošni. Kad se vratim s momačke, ženim se, a onda je medeni mjesec rezerviran za zapadni dio Afrike – govori.
Pozitivan zaokret
Nevena Rendeli se odavno pozicionirala kao jedno od naših najprepoznatljivijih televizijskih lica. Ipak, ova novinarka i voditeljica prije nekoliko je godina napravila karijerni zaokret pa napustila TV i otvorila Prime Time komunikacije, vlastitu tvrtku koja se bavi kreiranjem lifestyle priča te njihovim plasiranjem u medije. Pokrenula je i Festival zdravlja, koji je prošle godine imao drugo izdanje. Uz to, na Instagramu je prati gotovo 60 tisuća ljudi.
Svi se ti njeni poslovi mogu staviti pod egidu kreiranja sadržaja. Zato ju pitamo u kojoj su mjeri oni slični (ili različiti).
- Stvaranje sadržaja na društvenim mrežama ne razlikuje se puno od stvaranja sadržaja na televiziji, u novinama ili na portalima. Ne kažem da su svi influenceri i novinari, ali rekla bih da morate imati i malo novinarskog štiha kako biste prepoznali prave teme i na zabavan i zanimljiv način ih obradili i na mrežama. Dok sam bila na porodiljnom, shvatila sam da zapravo cijelo vrijeme radim, ne na televiziji, ali sam svaki dan nešto objavljivala na društvenim mrežama, snimala videe, pisala blogove ili opise. Nakon porodiljnog, a nije me bilo gotovo dvije godine, shvatila sam da uopće nisam propustila neki dio posla jer sam stalno bila prisutna na Instagramu – priča Nevena, dodajući da zbog online aktivnosti ljudi nisu imali dojam da je "nestala".
No određeni se zaokret dogodio. I to pozitivan.
- Samo se proces mojega rada promijenio, obrnuo. Postala sam kreator vlastitog sadržaja, imala sam priliku govoriti o temama koje su važne meni osobno, za koje sam mislila da zaslužuju prostor, ali bez neke velike pripreme i tehnike. Danas kao PR menadžerica kreiram priče na isti način kao što sam nekad radila kao novinarka, samo iz drugih uglova. Tako da, da, to su sve slični poslovi, samo je medij drugačiji – kaže Nevena, koja se po tome pitanju očigledno slaže sa Kristijanom.
A dijele i mišljenje o potrebi za obrazovanjem u kontekstu digitalnih platformi.
- Ako uzmemo u obzir da su društvene mreže danas jedan od glavnih medija komunikacije, onda postaje jasno da nam je svima potrebno permanentno obrazovanje na tom polju. Danas su influenceri, barem oni uspješni, kreatori sadržaja, i kao na svakom mediju, svakim danom pomiču se granice načina komuniciranja pa je dodatno obrazovanje na tom polju sigurno nešto što može samo pomoći – smatra.
Tematski, Nevena najviše svojeg virtualnog prostora posvećuje lifestyleu. A i projekti na kojima radi kao PR-ovka obično su vezani uz takve teme; putovanja, obitelj, modu, zdravlje... Upravo to, odabiranje vlastite niše, je jedan od preduvjeta za kvalitetan osobni branding na mrežama. Na Bernaysovoj akademiji će taj aspekt influencerskog rada biti fokus njezinog predavanja.
Osobni branding
- Osobni branding je vrlo široka tema, ali ako moram dati kratak i brzi savjet, mogu reći samo jednu stvar: da biste uspjeli i da bi vam se vjerovalo morate biti autentični. Za ostalo, morat ćete doći na moje predavanje na Bernays, koje je naslovljeno "Personal Branding & Public relations" - smije se.
Nevena svoj osobni Instagram profil primarno vidi upravo kao platformu za osobni branding i zabavu. A tek onda tamo razmišlja kroz prizmu posla.
- Još uvijek ponekad objavljujem impulzivno, bez filtera i nekog plana. Još uvijek želim zadržati spontanost iako je, kad je Instagram u pitanju, ona davno otišla u povijest. Kad sam radila na televiziji, zamišljala sam tog svog jednog gledatelja kojemu se obraćam. A sada se na isti način obraćam i svojim pratiteljima. Pristupam prijateljski, ne patroniziram ih, želim im pokazati nešto novo ili staro, ispričati priču. Ne umišljam si da mijenjam svijet, ali tu i tamo volim pogurati temu za koju mislim da zaslužuje više pažnje – objašnjava.
Na profilu nerijetko ima i sponzorirani sadržaj ili pak koju nagradnu igru. Nedavno je tako, primjerice, pratiteljima kroz suradnje podijelila vikend na rovinjskom Weekend Food festivalu te fotoaparat.
- Ako mi se suradnja uklapa u sadržaj, rado ću ju prihvatiti. Ako ne, neću. Više sam puta odbila neku suradnju jer mi je autentičnost važnija. A što se tiče nagradnih igara, one su svojevrsna zahvala mojim pratiteljima – kaže.
U vrijeme kad je Nevena tek počela svoju karijeru u medijima, nije se moglo ni zamisliti kolika će jednom biti važnost društvenih mreža. Naočigled se događa smjena dominantnih formata. Pa, je li ona po tome pitanju tehnološki skeptik ili entuzijast?
- Moram priznati da sam po tome pitanju malo veći tradicionalist. Naime, još uvijek mislim da na društvenim mrežama najbolje funkcioniraju osobe koje doista "postoje" i u stvarnom svijetu, jer baš tu se pokazuje ta autentičnost o kojoj sam govorila. Entuzijastična sam oko tehnološkog napretka, ali se bojim na koji način ćemo njime upravljati. Isto tako, mislim da će tradicionalni mediji opstati, no uz prilagodbe novim okolnostima – zaključuje, donosi Jutarnji list.
Važno je imati vlastiti potpis
Instagram profil Paule Sikirić, koju na toj platformi gotovo 93 tisuće ljudi zna kao Paulu Sik, prepoznatljiv je primarno po njezinim pomno odabranim i odvažnim modnim kombinacijama te beauty savjetima i preporukama. Ali i po njezinom vlastitom hashtagu - #šikSik.
- Hashtag su zapravo smislili moji pratitelji. Prezivam se Sikirić, što sam skratila na Sik, pa su svi to čitali na neki svoj način. Pitali su je li to "sik" ili možda "šik". Kako se, među ostalim, bavim modom, spojili su te dvije riječi pa sam ih počela koristiti kao hashtag – priča Paula.
Iznimno je važno, govori, na mrežama imati vlastiti potpis, neku upečatljivu caku.
- Kako dizajneri imaju detalje po kojima su prepoznatljivi, neki svoj pečat, tako ih moraju imati i influenceri. To može biti upravo hashtag, neka fora, poštapalica, način odijevanja ili neki zanimljivi nadimak. Nešto po čemu će te ljudi pamtiti – govori.
Nju, kaže, čudi obrazovanje za influencere nije stiglo u Hrvatsku i prije. I srdačno pozdravlja novu akademiju.
- Odlična je stvar da se ljudi koji imaju interes prema radu na društvenim mrežama i obrazuju na tome polju. Tržište je danas krcato konkurencijom i vjerujem da su edukacija i usmjeravanje prema najboljem mogućem sadržaju iznimno korisni – govori Paula.
Puno bi joj, govori, pomoglo da je na svojim počecima znala neke stvari koje zna danas.
- Zapravo je trebalo proći dosta vremena prije no što sam svoj rad počela doista naplaćivati. Jedan dugi period sam radila promocije u zamjenu za kompenzacije proizvodima, nisam za njih očekivala nikakav novac. No to je, doduše, bio tek početak, kako moj osobni, tako i sami začetak naše branše generalno – kaže Paula, koja je, inače, zaljubljenica u sve medije, pa je neko vrijeme radila i kao DJ-ica na radiju te voditeljica na televiziji, a imala je i svoju kolumnu.
Usluge promocije na društvenim mrežama kao i većina influencera naplaćuje preko svojeg obrta. Ima knjigovođu koja brine o administrativnom dijelu posla.
- Tek prije dvije godine sam otvorila vlastiti obrt, a do toga su mi suradnici plaćali preko firmi mojih prijatelja, rodbine... Do tada nisam bila svjesna koliko je jednostavno otvoriti obrt. Ova i slične tehnikalije su također stvari koje su važne u ovome poslu i vjerujem da će ljudima koji žele kreirati sadržaj koristiti kada im netko objasni sve korake u tome procesu, rastumači kako izgleda plaćanje doprinosa i slično. Ta znanja štede vrijeme – priča Paula, koja gotovo sav sadržaj na svojem Instagramu stvara sama te tek ponekad napravi profesionalnije photoshootinge, na kojima ju snima prijateljica fotografkinja.
- Odbijam oko sebe okupiti neki veći profesionalni tim. Trudim se ne davati baš sve od sebe u Instagram profil. Imam bebu i dva psa, želim biti s njima i posvetiti im se, a na Instagramu ionako provodim osam sati dnevno – smije se, pa nastavlja: - No, isto tako, želim i tamo zadržati vlastiti karakter. To je misao kojom se uvijek vodim, želim se prezentirati realno. Najbolji si kad si svoj. Najbolje se osjećam kad odjenem robu koja mi paše uz karakter i trenutno raspoloženje. A ne cenzuriram ni svoje misli, što možda nije najpametnije jer uvijek bolje prolaze oni koji su nenametljivi. No ja uvijek radim po svom – kaže.
Žrtva prevare
Ljudi koji ju prate, vjeruje, osjete tu iskrenost.
- To su ljudi s kojima komuniciram, koji mi se nekada čak i obraćaju sa svojim privatnim problemima. I zato mi je važno da ostanem vjerodostojna, pa u skladu s time pomno biram i suradnje, na mojem su profilu samo proizvodi u koje vjerujem. Ako ih još nisam koristila, prije no što s nekim sklopim dogovor ih probam. Imala sam u ovim godinama i kampanje kojima se manje ponosim, ali sam naučila kako izbjeći nešto iza čega ne stojim. Jednom smo moji pratitelji i ja bili i žrtve prevare – prisjeća se.
Pa, o čemu se točno radilo?
- Cure su naručivale proizvod, a on im nikada nije bio isporučen. A ni ja nisam bila plaćena za ono što sam odradila. Djevojke su mi se javile i rekle da se radi o prevari, odnosno neodgovornosti brenda, koji jednostavno nije poslao narudžbe. Nije se radilo o velikim ciframa, no na koncu to nije važno, sve i da se radilo o deset kuna. Učinila sam sve da se to ispravi, morala sam i prijetiti tužbom. No na kraju se sve izgladilo – kaže Paula.
Na koncu, zaključuje da je njezina i branša njezinih kolega eksplodirala. - Da, vrijeme je da svi pojme da se od društvenih mreža može zaraditi. One su danas ono što su nekad bili televizija ili billboardi – govori.
O novom obrazovnom programu govori nam i Ivan Pakozdi, pročelnik Katedre za odnose s javnošću na Bernaysu.
- Neka vas naziv "Influencer Academy" ne zavara jer u njemu nema ništa trivijalno. Sasvim očekivano, profil polaznika je potpuno raznolik i proteže se od 18 do 55 godina. S druge strane imamo polaznike koji tek imaju ideju profilirati se kao kreatori sadržaja u industriji, ali i one koji su već na dobrom putu da ih slobodno već sada možemo zvati mikro influencerima. Zanimljivo je pratiti motive polaznika zbog kojih su upisali program. Dio ih naravno želi postati influencerima, ali isto tako dobar dio polaznika se vidi u ulozi community managera koji primarno neće zarađivati na svojim osobnim profilima, nego žele profesionalno iz pozadine voditi profile dugih. I postoji treća kategorija, a to su najčešće oni nešto zrelije dobi kojima je interakcija putem društvenih mreža čista zabava, ali vide priliku da svoje slobodno vrijeme iskoriste za potencijalne poslovne podvige za koje je internet potpuno otvoren - zaključuje on.