Psi, mačke i ostali kućni ljubimci, ako žive u stanu, ili nekim drugim zatvorenim prostorima, mogu imati problema s višim temperaturama, pogotovo ako su u zatvorenim prostorima, a k tome još sa zatvorenim prozorima. Kroz zatvoreni prozor ulaze sunčeve zrake koje dodatno mogu zagrijati prostor. Tu mogu pomoći spuštene rolete ili tamni zastori, ali uz uvjet pritvorenih prozora, da zrak može strujati. Puno je lakše u klimatiziranim prostorima. I neke pasmine pasa mogu biti osjetljivije na vrućinu u stanu, obično su to psi s kratkom njuškom (brahiocefalične pasmine), donosi VauMijau.
Životinje mogu pokazivati znakove pregrijanosti kao što je bezvoljnost, ležanje, ubrzano disanje i dahtanje, a mace mogu imati raširene zjenice. Kada to primijetimo, moramo osigurati dotok svježeg zraka, a po potrebi posjetiti veterinara. Voda mora biti dostupna na više mjesta u stanu.
Takvi problemi se obično javljaju kod vlasnika koji odu na more, a svoje kućne ljubimce ostave na brigu nekom drugom koji bi se trebao brinuti o njima.
Klima ne smije u stanu biti okrenuta tako, da direktno puše u glavu kućnog ljubimca. Tada se mogu javiti problemi s očima, ušima ili prehladama.
Nemojte pse voditi u šetnju po najvećoj vrućini /podne/, da ne dobiju toplotni udar, pogotovo ako ih duže vrijeme zadržavate na visokim temperaturama. Pseća koža može također izgorjeti od sunca, pogotovo kod bijelih kratkodlakih pasmina, a kod vrlo vrućeg asfalta neki psi mogu na mekušima šapa dobiti prave opekotine, ako se duže vrijeme zadržavaju na takvim površinama.
U autu nikako nemojte ostavljati životinje sa zatvorenim prozorima, jer osim toplotnog udara, može životinja i uginuti.
Ljubimce nemojte voditi na plažu, ako baš ne morate iz nekog razloga. Budite sigurni da će on biti sretniji kod kuće, nego na 2 metra hlada ili ispod nekog suncobrana. Ima jako puno pasa koji se vole kupati, ali i s time oprezno, jer ima vrlo malo plaža gdje se psi mogu kupati s ljudima. Oni koji imaju sreću, mogu otići na plažu namijenjenu samo za pse.
Svi kućni ljubimci, osim zmija i gmazova, imaju normalnu temperaturu tijela oko 38,5, najviše do 39,0 stupnjeva. Dakle, značajno višu od naše, te oni puno teže podnose visoke temperature. Životinje se ne znoje preko kože, nego imaju žlijezde na jeziku i mekušima šapa. Hlade se dahtanjem. To je ubrzano disanje . ali s frekvencijom oko 200 udisaja u minuti, pa oni mogu značajno povećati svoj udisajni volumen, donosi VauMijau.