Žrnovski makaruni su kultno jelo i svojevrsna ikona otoka Korčule, a toliko su popularni da nema kuće, restorana ili konobe koja ih ne priprema. Radi se o šugu od govedine s naglašenim okusom na klinčiće i cimet, s tjesteninom koja je duguljasta i šuplja. Upravo je ta tjestenina zaslužna za slavu otoka i svojevrsna je gastro ikona Hrvatske. Priprema se tako da se prvo napravi tijesto koje ne smije biti pretvrdo, izreže se na male deblje trakice, a potom se vrti među dlanovima na tankom štapiću dok se ne dobije duguljasta šuplja tjestenina. Da bi se napravio jedan makarun, treba otprilike jedna minuta, pa se može zamisliti koliki je trud potreban da se napravi tjestenina za veće društvo, donosi Dobra hrana.
Nije poznato podrijetlo tjestenine, ali romantično podrijetlo se pripisuje dolasku Marka Pola iz Kine na svoji rodni otok. Bilo kako bilo, kada se spomenu žrnovski makaruni - to je jelo koje se služi sa šugom od govedine uz tjesteninu. Iako je nekad gotovo svaka kuća na otoku vrtjela tjesteninu, danas je mjesto Žrnovo meka izrade. Nema kuće gdje se ne rade makaruni, i to doista, od jutra do mraka. Pomama i potražnja za makarunima je tolika da kilogram pašte zna, u sezoni, doseći šezdesetak kuna.
Svake godine se u Žrnovu održava Žrnovska makarunada koju organizira udruga Žrnovski makaruni. Za feštu se po kućama cijeli tjedan izrađuju makaruni, a ove godine su ih napravili više od 300 kilograma, što je dostatna količina za otprilike 1500 porcija, koje su na ovogodišnjoj Makarunadi nestale u tren oka. Na manifestaciji se okupilo više ugostitelja i lokalnih gastro znalaca koji su pripremali šugo po svojem "tajnom" receptu. Tijekom dana su bile održavane radionice izrade makaruna, a njih je vodila Marija Skokandić koja uz sestru (92) skoro stoljeće izrađuje makarune. One su najstarije žene u Žrnovu koje još vrte makarune.
- Od kile i kvarat tijesta dobijete točno 143 makaruna, meni na način kako ih radim treba oko tri sata. A koliko sam ih napravila kroz godine? Puno! - govori nam gospođa Marija s ponosom.
- Cilj nam je pokazati kako naše mjesto živi kroz makarune, a trebaju se pripremati na otvorenoj vatri, na takozvanoj šumi, odnosno na ostacima biljaka koje jedu koze, dok se u šugu moraju osjetiti klinčići.", ispričala je gospođa Marija, prava žrnovska Pasta Grannie.
