Ožujak je mjesec koji s nestrpljenjem očekuju ljubitelji kamenica. Ova kraljevska delicija u punom je sjaju upravo ovih dana, a oko blagdana Svetog Josipa koji se slavi 19. ožujka. Zagrebački restoran Bota Šare mjesto je koje gurmani ne propuštaju kada su kamenice u pitanju. U nastavku donosimo pet zanimljivosti o ovom neobičnom školjkašu bogate povijesti.
1.Kamenica je živi organizam, hermafrodit bogate nutritivne vrijednosti
Kamenice su živi organizmi koji imaju vlastite mišiće, usni otvor, spolne organe te prilikom konzumacije stvaraju posebnu mikro klimu u želudcu. Kamenice su hermafroditi-dvospolci koji se jedino na području malostonskog zaljeva mrijeste 2 puta godišnje. Nije ih preporučeno jesti natašte ili ih konzumirati u kombinaciji s većim količinama alkohola. U kamenicama treba znati uživati, jesti oprezno i umjereno.
Iako im je izgled neugledan po hranjivosti svog mesa zauzimaju visoko mjesto i prava su gastro delicija. Unosom 5 do 6 kamenica srednje veličine pet do sedam puta mjesečno postiže se dovoljan unos omega 3 masnih kiselina potreban za zdravo funkcioniranje ljudskog organizma. Kamenice su izvor vitamina A,B1,B2 i B3, C i D, esencijalnih aminokiselina, a 6 kamenica sadrži 32 mg cinka što je približno 291% dnevne potrebe čovjeka.
2. Malostonska kamenica 1936. godine u Londonu je osvajala nagrade, a europska unija 2020. godine zaštitila ju je oznakom izvornosti
Jedni od istaknutijih uzgajivača ove posebne školjke 1930-ih bila je obitelj Bandur koja je 1936. godine svoj proizvod predstavila na izložbi General trades international exhibition u Londonu gdje su osvojili Grand Prix and Gold medal. Sigurno je ovo jedan od razloga koji je ponukao tadašnji londonski jet set da posjeti Ston i kuša ovu izuzetnu deliciju.
Europska komisija 2020. godine malostonsku je kamenicu upisala u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. Ovim je postupkom Malostonskoj kamenici priznata autentičnost i jedinstvenost u okvirima cijele Europe.
3.Prilikom posjeta Stonu kušali su je Edward VII. i Wallis Simpson, a svoje mjesto našla je u mnogim europskim prjestolnicama ali i na bečkom, rumunjskom i albanskom dvoru
Kvalitetu malostonske kamenice jako dobro su poznavali u svim dijelovima austrougarske monarhije od Beča i Trsta ali i naravno od Splita do Zagreba. Vjeruje se da ju je car Franjo Josip kušao prilikom svog posjeta Stonu 1884. godine, a navodno su se pošiljke slale i na sam bečki dvor.
Malostonska kamenica svoj put je našla i do Pariza i Praga, ali i Rima i Napulja gdje se na razne načine izvozila kroz prošlo stoljeće. Zanimljiva priča veže nas za kolovoz 1936. godine moćna bijela jahta vezala se na Stonskoj ponti, a njom su po Jadranu krstarili, ni manje ni više, nego nesuđeni engleski kralj i njegova voljena. Naime, Edward VII. i Wallis Simpson posjetili su konobu Baća u Stonu te su se pogostili ponikovskim pršutom, sirom iz ulja te kamenicama i prstacima iz Malog mora. Tih godina kamenice su preko Beograda slane za Bukurešt na dvor kralju Karolu, a bile su i na jelovniku prilikom svadbe albanskog kralja Ahmeda Zogua u Tirani
4.Malostonski zaljev posebni je rezervat prirode u moru, a kvaliteta vode ispituje se svaki tjedan
Cijeli akvatorij zaljeva ubraja se u najvišu kategoriju klasifikacije vode za uzgoj školjaka. Malostonski zaljev specifičan je jer ima puno podvodnih izvora. Ima rijeku Neretvu u Pločama koja donosi puno slatke vode te je uz tu specifiku zalijev dosta dug i uzak te ima jake kurente (morske struje) koje odaju dojam da ste u rijeci, a ne u zaljevu dugom 30-tak kilometara. Spoj miješanja slatke i slane vode, kurenta, sunca i takvog oblika zaljeva daje mu tu specifičnost pa je bogatiji planktonima više nego otvoreno more u Jadranu. To je hrana kamenicama i razlog zašto je malostonska kamenica toliko cijenjena i ukusna.
Kvaliteta mora iznimno je važna za kamenice pošto dnevno filtriraju između 50 i 70 litara morske vode. Pri tom su važne stalne kontrole koje u malostonskom zaljevu vrši Državni inspektorat Područne jedinice Split. Svaki tjedan na 5 lokacija tj. u 5 zona zaljeva uzimaju se uzorci. Nakon obavljene analize školjkarima se javlja da li su uzorci analize ispravni i da li školjke mogu ići u prodaju tj. dali su uredu za ljudsku potrošnju. U slučaju bilo kakve neispravnosti daljnja distribucija se zabranjuje. Dio zaljeva u blizini mjesta Sreser u kojem kamenice na Pelješcu uzgaja obitelj Nožica koja je ujedno glavni dobavljač Bota Šare restoranima već godinama je po svim parametrima besprijekorne kvalitete.
5.U Malostonskom zaljevu kamenice su se jele još u antici, prvi pisani zapisi o uzgoju potječu iz 14. stoljeća i vremena Dubrovačke Republike
Arheološki nalazi ljuštura ove školjke diljem poluotoka Pelješca potvrđuju da se još za vrijeme antike jela u ovim krajevima kako se romantično voli vjerovati u čast božicama rođenim iz samih školjki. Od onda pa do danas najukusnija je s par kapi nekog citrusa nabolje limuna ili divlje naranče. Zbog toga je za mnoge gastronome konzumiranje kamenice ritual povratka u ranu fazu ljudske civilizacije.
Prvi zapisi o uzgoju kamenica u malostonskom zaljevu potječu iz 14. stoljeća, a vlasti Dubrovačke Republike kroz stoljeća su donosile cijeli niz odredbi kojima se ova djelatnost uređivala pa je tako svaki školjkar godišnje morao određenu količinu predati Stonskom knezu, a vlasti su ovom delicijom kroz vještu diplomaciju kupovale naklonost kako Turaka tako i drugih prijatelja i neprijatelja Republike.
Restoran Bota Šare preporuča tri načina na koja se kod njih kamenice najčešće vole spremati, a vi ih možete pripremiti i u vlastitom domu. Uz svježe, tu je rižot od kamenica te za ljubitelje sushia oyster roll ili kamenica u tempuri.
Rižot od kamenica
Sastojci:
20 komada kamenica
2 komada crvenog luka
2 češnja češnjaka
1 g peršina
0.2 dcl biljnog ulja
0.2 dcl maslinovog ulja
8 dcl ribljeg temeljca
papar
0.5 dcl suhog pelješkog bijelog vina
0.35 dkg riže
Priprema:
Kamenice otvorite i izvadite meso. More koje su pustile sačuvati i procijediti. Na miješanom ulju prodinstati sitno rezani crveni luk, dodati češnjak, peršin, papar te zaliti vinom. Pustiti da se kuha nekoliko minuta, zatim dodati more koje su kamenice pustile, rižu i riblji temeljac. Kuhati dok riža ne omekša. Pred sam kraj dodati kamenice.
Oyster roll
Sastojci:
200 g riže za sushi
1 list nori alge
20 g krastavaca
20 g avokada
8 komada kamenica
Priprema:
Nori algu prerezati na pola te na obje polovice alge ravnomjerno rasporediti rižu. Krastavce i avokado narezati na prutiće 1 cm debljine te ih posložiti po sredini rolice zajedno s pohanim kamenicama. Uz pomoć makisua zarolati rolicu. Dobivenu rolicu posuti sezamom. Servirati s ukiseljenim đumbirom i wasabi pastom. Svaku rolu izrezati na 8 komada.