Već dugi niz godina jaja su na vrhu popisa zabranjenih namirnica jer sadrže kolesterol, piše Slobodna Dalmacija.
Liječnici su nas upozoravali da možemo pojesti najviše dva jaja tjedno ako ne želimo ugroziti svoje zdravlje. No, nedavna istraživanja su pokazala da kolesterol iz hrane ne utječe na kolesterol u krvi. Tako jaja konačno dobivaju ulogu najpotpunijeg, gotovo savršenog izvora proteina.
No, i dalje su mišljenja podijeljena, jedni jaja nazivaju odličnom hranom, a drugi im se protive. Dakle, što je istina?
Mit o štetnom učinku zasićenih masti i kolesterola iz namirnica životinjskog podrijetla polako se briše. Suvremena znanost pruža sve više dokaza da zasićene životinjske masti ili kolesterol nemaju nikakve veze s tipičnim bolestima suvremenog čovjeka, poput kardiovaskularnih bolesti.
Brojni znanstveni dokazi pokazuju da je kronična upala u arterijama posljedica prekomjerne konzumacije rafiniranih ugljikohidrata (šećera i brašna) te prekomjerne konzumacije biljnih ulja bogatih omega-6 masnim kiselinama.
Jaja su kroz povijest imala važno mjesto u ljudskoj prehrani. Simbol su plodnosti, rađanja i obnove.
Prvorazredan su izvor proteina visoke biološke vrijednosti. (Biološka vrijednost je mjera stupnja učinkovitosti s kojom tijelo može iskoristiti proteine.) Jaja imaju najveću moguću biološku vrijednost – 100!.
Ako se dodaju hrani s nižom biološkom vrijednošću bjelančevina, možemo uvelike poboljšati biološku vrijednost bjelančevina cijelog obroka.
Bjelanjci se koriste kao referenca za mjerenje biološke vrijednosti drugih proteina. Osim proteina, jaje sadrži i esencijalne aminokiseline, masti, vitamine i minerale. Sadrži sve od magnezija, kalcija, željeza, joda, cinka, bakra, selena i vitamina B-kompleksa do vitamina A, E, D i K.
Istina je da su jaja bogat izvor kolesterola, jer jedno jaje sadrži 212 mg kolesterola, što je više od polovice preporučene dnevne količine.
Međutim, moramo biti svjesni da kolesterol iz hrane ne znači nužno i podizanje kolesterola u krvi. To su dvije potpuno odvojene vrste kolesterola.
Jetra svaki dan proizvodi značajan udio kolesterola. Ako jedemo više jaja, jetra proizvodi odgovarajuće manje. To vrijedi za 70 posto svih ljudi. U 30 posto ljudi jaja mogu uzrokovati blagi porast lošeg LDL-a i ukupnog kolesterola.
Pojedinci s višim razinama dobrog HDL kolesterola imaju manje šanse za razvoj moždanog udara, bolesti srca i mnogih drugih zdravstvenih problema.
Konzumiranje jaja je idealan način za podizanje HDL kolesterola. Jedno istraživanje pokazalo je da jedenje dva jaja dnevno šest tjedana zaredom povećava razinu HDL-a za 10 posto.
Jaja sadrže kolin, koji nam inače nedostaje. Kolin ili vitamin B8 je vrlo važan vitamin jer pokreće biosintezu aminokiselina. Ona je građevni blok mnogih drugih biomolekula.
Vitamin B8 ubrzava razvoj mozga te jača pamćenje i koncentraciju. Brine se za normalno funkcioniranje stanica u tijelu, metabolizam masti, snižava krvni tlak, sudjeluje u prijenosu živčanih signala i sprječava nakupljanje masti u krvi.
Nedostatak kolina smanjuje aktivnost našeg mozga i rezultira gubitkom pamćenja, povraćanjem, vrtoglavicom i gubitkom kose.
Potrebna dnevna količina kolina je 425 mg za žene i 550 mg za muškarce. Jedno jaje sadrži više od 100 mg ovog važnog vitamina. Brojne nutricionističke studije pokazale su da 90 posto ljudi u razvijenom svijetu dnevno konzumira premalo kolina.
Loš LDL kolesterol povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Međutim, moramo razlikovati dvije vrste lošeg kolesterola.
Osobe s velikim LDL česticama imaju mnogo manji rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti od osoba s malim i gustim LDL česticama. Kod onih osoba kod kojih jaja imaju učinak podizanja lošeg kolesterola, ona mijenjaju njegovu strukturu u LDL-u većih čestica, smanjujući rizik od razvoja srčanih bolesti.
Jaja sadrže i zeaksantin i lutein, koji su važni antioksidansi za zaštitu očiju. S godinama nam se vid pogoršava. Međutim, postoje hranjive tvari koje pomažu u prevladavanju degenerativnih bolesti oka. Lutein i zeaksantin su vrlo važni za zdravlje očiju. Jaje sadrži i lutein i zeaksantin, kao i vitamin A koji su izvrsni u borbi protiv očnih bolesti.
Jaja sadrže i omega-3 masne kiseline koje snižavaju trigliceride, koji su glavni čimbenik rizika za razvoj srčanih bolesti. Jaja iz slobodnog uzgoja sadrže mnogo više omega-3 masnih kiselina nego jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja.
Jedna studija je pokazala da konzumiranje tri jaja tjedno tijekom tri uzastopna tjedna može smanjiti razinu triglicerida za 16 do 18 posto.
Jaja su bogata kvalitetnim proteinima i esencijalnim aminokiselinama, a upravo su proteini osnovni materijal za izgradnju svih stanica. Stoga je vrlo važno da ih unosimo dovoljno. Istraživanja pokazuju da moderna prehrana oskudijeva proteinima.
Jaje je stoga idealan izvor proteina, jer sadrži čak 6 g proteina po komadu. Istodobno, sadrži i pravi omjer aminokiselina. Dovoljna dnevna količina proteina povećava mišićnu masu, pomaže kod mršavljenja, optimizira zdravlje kostiju i snižava krvni tlak.
Jaja su desetljećima lažno optuživana da su štetna za naše zdravlje. Međutim, studije posljednjih godina dokazuju upravo suprotno. Sedamnaest studija s gotovo 264.000 sudionika nije pokazalo povezanost između konzumiranja jaja i moždanog ili srčanog udara.
Uz dijetu s niskim udjelom ugljikohidrata koja je idealna za dijabetičare, jedenje jaja može čak pomoći smanjiti rizik od srčanih bolesti. I ne samo, nego mogu i pomoći kod mršavljenja.
Jaje srednje veličine ima oko 78 kalorija, što nije puno. Međutim, zbog visokokvalitetnih proteina zasićuje puno više od ostalih namirnica iste kalorijske vrijednosti. Time se smanjuje potreba za prekomjernim unosom hrane u organizam.
Studija je pokazala da je 30 žena s prekomjernom tjelesnom težinom značajno smanjilo dnevni unos kalorija u sljedećih 36 sati nakon doručka koji je uključivao jaja umjesto peciva. To se vidi i u gubitku težine i gubitku masti.