- Deset je mjeseci od početka mandata. Kakva je dosadašnja suradnja s Vladom, odnosno s ministrima, s obzirom na drukčiju stranačku pripadnost?
- Bez obzira na različitu stranačku pripadnost, svi smo izabrani da služimo svom narodu, da pospješujemo život, odnosno standard naših građana. I tu nema mjesta strančarenju. Moram istaknuti da bez obzira na to što kao županija nemamo isključivu odgovornost za određena pitanja kao što su državne ceste, odnosno autoceste ili pitanja brzobrodskih linija, jednostavno ne mogu stajati po strani, jer se to i te kako odražava na život u našoj županiji. Stoga ću i nadalje biti taj koji će pritiskati i Vladu i ministarstva kako bismo našli optimalna rješenja. Kao što sam i obećao u svojoj kampanji, spreman sam razapeti “šator”, dežurati na Markovu trgu kako bih brže i sustavnije rješavao probleme svojih građana.
- Zanimljiv je i vaš prvi potez na čelu Županije, kada ste se priključili prosvjedu imotskih gradonačelnika i načelnika vezano za naplatu tunelarine kroz Sv. Iliju?
- Treba prije svega kazati da je Županija bila idejni nositelj toga projekta. Tek kasnije ga je preuzela državna vlast. I sada, bez obzira na to što tunel pripada Hrvatskim autocestama, on je strateški interes našeg stanovništva. Strategija razvoja cijele Imotske krajine, pa i šire, vezana je na funkciju tog tunela. I nije stvar samo prosvjeda, nego argumenata. Podsjećam da je ovakva naplata nekog objekta koji vodi k autocesti jedinstven slučaj u Hrvatskoj. I to na području koje je gospodarski i demografski ugroženo. Tumačili smo, a sada je i potvrđeno, da smo bili u pravu kada smo procijenili da će broj prolazaka kroz tunel, a time i zarada, biti višestruko veća nego što je to procijenjeno od strane Ministarstva koje je tvrdilo kako će prihodi biti dostatni samo za održavanje tunela. Sada u tom pravcu želimo da se ostvareni višak novca preusmjeri na izgradnju brze ceste Zagvozd-Imotski. To žitelji imotske krajine i te kako zaslužuju.
Neiskorišteni potencijali
- Ima još podosta problema na tu temu. A to su, ne zaboravimo, preduvjeti razvoja općenito. Posebno želim istaknuti projekte koji su u fazi izgradnje ili još nisu započeli. To su prije svega brza cesta Trogir-Omiš, zatim most Trogir-otok Čiovo, dovršetak brze ceste Solin-Klis, planirana brza cesta prema Sinju, cesta Zagvozd-Imotski, Jelsa-Sućuraj itd. Često se s pravom ističe svekoliki razvoj općine Dugopolje, ali znajte da bez dobre cestovne povezanosti sa Splitom i s autocestom to ne bi bilo moguće.
- Posebno ističete važnost donesenih izmjena i dopuna Prostornog plana Županije?
- Zaista, to je temeljni dokument razvoja naše županije. Ističem opći konsenzus svih stranaka i svih vijećnika Županijske skupštine kod donošenja plana, što je činjenica koja puno govori sama za sebe. Tim dokumentom otvaramo mogućnost ulaganja u različitim područjima gospodarstva. Tako, na području energetike, s naglaskom na obnovljive izvore energije, uz tri izgrađena vjetroparka, otvaramo mogućnost izgradnje na još 32 lokacije. Uz to je u planu i 25 lokacija za solarne elektrane, te dvije lokacije za izgradnju reverzibilnih elektrana i jedna lokacija za plinsku termoelektranu na jezeru Peruča snage 400 MW. U području turizma smo pripremili čak 98 turističkih lokacija spremnih za investiranje i 70 marina nautičkog turizma. Nismo zaboravili ni akvakulturu. Planirali smo 15 zona za uzgoj slatkovodne ribe i razvoj marikulture.
- Turizam je dakle i dalje glavna gospodarska grana?
- Da, ali ne smijemo se oslanjati samo na turizam, iako inzistiramo na daljnjem razvoju turističke ponude. Naime, želim da turizam razvijamo u posebnim pravcima i to zdravstvenog, agro i etno turizma, te svakako i vjerskog turizma. Hoću istaknuti da turizam s priobalja i otoka želimo širiti i na našu Zagoru koja u tom smislu također treba biti aktivna. Turizam ćemo razvijati komplementarno razvoju poljoprivrede. U tom pogledu ističem potencijale tri kraška polja naše županije: Sinjskog, Imotskog i Vrgoračkog koje danas u najvećoj mjeri stoje neiskorištena. Upravo simbioza poljoprivrede i turizma je ono čemu težimo. Nema razloga da naša Zagora sutra ne bude jedna vrsta hrvatske Toscane, ma kako vam to pretjerano zvučalo. Želeći uspjeh u tom smjeru, Županija daje značajne financijske poticaje: subvencionira kamate na poduzetničke kredite, daje mikrokredite malim poduzetnicima, potpore tzv. zelenom poduzetništvu, izdvaja značajna sredstva za poticaje u poljoprivredi i ribarstvu, poticaje i subvencije inovatorima i ženama poduzetnicama, te potpore klasterima i poslovnim inkubatorima u cilju jačanja konkurentnosti poduzetništva.
- Gospodarenje otpadom jedna je od županijskih ključnih investicija, što je s izgradnjom centra u Lećevici?
- Vidjeli ste to i sa zadnjim slučajevima, odnosno problemima Makarske i Trogira s odlaganjem otpada. To je značajno pitanje, izgradnja takvog objekta u Lećevici treba biti civilizacijski standard. Moram posebno istaknuti da će se izgraditi poseban objekt koji ni u čemu neće nalikovati na sadašnja odlagališta, primjerice ovo na Karepovcu. Dakle, govorimo o modernom objektu, slobodno se može kazati tvornici za preradu otpada, koja će zadovoljavati sve najviše ekološke kriterije. Iako postoji temeljno idejno rješenje, još uvijek radimo na tome u suradnji s ministarstvom, fondom, projektantskim kućama kako bismo odredili najbolje i tehnološki najsavršenije rješenje sukladno najnovijim spoznajama i propisima u zbrinjavanju otpada, zaštite okoliša i održivog razvoja.
S tim podacima ćemo upoznati i kontinuirano informirati sve zainteresirane građane i udruge koje doživljavamo kao partnere na tom projektu od velikog značaja za Županiju i Republiku Hrvatsku. Uostalom, hrvatska Vlada je ovaj projekt uvrstila među strateški važne projekte. Centar bi trebao početi s radom do 2018. godine. To će biti trajno rješenje svih ovih problema s kojim se danas susreću svi naši gradovi i općine. Do tada tražim solidarnost sviju, jer nered u tom pogledu može se reflektirati na turističku sezonu, ne samo u Trogiru i Makarskoj. Svatko od nas stvara otpad i svi smo odgovorni. Osim toga, tko ne ispuni svoje obveze propisane zakonom, čeka ga plaćanje ogromnih financijskih penala.
Stop centralizmu!
- Kakva je situacija s radnim zonama? Hoćete li i dalje ulagati u infrastrukturu?- Radne zone su također nositelj razvoja naše županije. Zasad imamo 13 poslovnih zona, a prostornim planom ih je predviđeno ukupno 27, raspoređenih od otoka do Zagore.. Vrijeme će potvrditi isplativost ulaganja u ove i ovakve poslovne zone. Međutim, moram istaknuti ukupnu gospodarsku situaciju. Dosta investitora je trebalo krenuti s ulaganjima u radne zone u kojima poduzetnici mogu u najkraćem roku ostvariti svoje projekte. Svaki novoizgrađeni objekt znači nova radna mjesta, više prihoda općinskom, gradskom, županijskom i državnom proračunu, što podrazumijeva rast životnog standarda. Tu je ključna uloga države koja se, nažalost, nije pokazala kao podupiratelj, odnosno, saveznik gospodarstvenicima. Pravna nesigurnost, česte promjene poreznih stopa, različiti parafiskalni nameti, zatim sami odnos prema poduzetnicima i stvaranje antipoduzetničke klime, izuzetno loše utječu na ulaganja, a time i na zapošljavanja naših sugrađana.
- Koliko ste zadovoljni stanjem zdravstvene usluge u županiji?
- Teško je jednoslojno odgovoriti na takvo pitanje. Javnost je upoznata s dugotrajnim pregovorima s HZZO-om. Često smo dovođeni pred zid. Međutim, argumentiranim inzistiranjem došli smo do donekle zadovoljavajućeg rješenja. Često se vodim logikom da su problemi mojih sugrađana i moji problemi pa u tom smislu, iako je to obveza države, često sa značajnim sredstvima sudjelujemo u pomaganju KBC-a. Inače, Županija je vlasnik Doma zdravlja, Zavoda za hitnu pomoć, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, Stomatološke poliklinike, Poliklinike za rehabilitaciju Biokovka, i u tom pogledu radimo sve što je u našoj mogućnosti. Oštro se protivim zatvaranju ambulanta i škola u našim slabo nastanjenim područjima. Vlada kao da nema sluha za takva područja. Sadašnja vlast na sve gleda suviše birokratski i takvo svoje “slijepo“ ponašanje opravdava isključivo “ekonomskom računicom“. Takvom metodom vraćamo se u neka ranija vremena kada je sve bilo koncentrirano u velikim gradovima, sve ostalo je bilo zapušteno. Kada u tim mjestima nestane liječnika, učitelja i poštara, to mjesto odumire.
Briga o školstvu
- Kakvo je stanje u socijalnoj skrbi?- Kontinuirano ulažemo u život dostojan čovjeka. Spomenut ću samo staračke domove: Zenta s ispostavom u Vukovarskoj i Lovret u Splitu, Makarska s ispostavom u Runovićima, i Vis. Doniramo Caritas, udruge MI, Lastavice, Samaritanac, Sv. Jeronim u Kaštelima i desetke drugih dobrotvornih udruga. Sve njih obiđemo i darivamo koliko možemo i prigodom božićnih blagdana. Županija stipendijama pomaže djeci poginulih branitelja i djeci branitelja koji su, teško razočarani, na sebe dignuli ruku.
- Prije nekoliko dana otvorili ste novu školu u Kaštelima. Na kojoj je razini školstvo u županiji?
- Županija je osnivač i vlasnik 64 osnovne i 42 srednje škole. O svemu tome treba brinuti i znati upravljati. Raduje me dogovorena izgradnja osnovne škole u Ninčevićima, što je zajednički posao županije i grada Solina. Također, u tijeku je izgradnja nekoliko školskih dvorana koje županija sufinancira, u Hrvacama, Solinu, Primorskom Docu i Okrugu. Puno smo uložili i u izgradnju Srednje zdravstvene i Obrtničke škole. Težimo boljem održavanju postojećih i izgradnji novih škola diljem županije. Sudjelujemo u subvencioniranju prijevoza učenika, stipendiramo nadarene sportaše, potičemo izvrsnost u odgoju, obrazovanju i športu.
- Koliko županija ulaže u kulturu? Imate li dojam da je Zagora u tom smislu zapostavljena?
- Spomenut ću samo financiranje centara za kulturu Brač i Pustinja Blaca, Muzej hvarske baštine i Muzej Cetinske krajine u Sinju. Ulažemo u očuvanje tradicije kao (su)pokrovitelji Alke, a izdvojili smo i značajna sredstva u izgradnju Alkarskih dvora. Sufinanciramo HNK Split, Splitsko ljeto, Marulićeve dane, Književni krug, Glumce u Zagvozdu, Omiški festival, revitalizaciju kliške tvrđave, Križonoše na Hvaru... Ne smijemo se zadovoljiti s činjenicom događanja kulturnih događanja isključivo u većim gradovima. Mišljenja sam, a u tom smjeru svakako ću djelovati da kultura ne smije biti ekskluzivni privilegij takvih sredina već ćemo ulagati u kulturna događanja i u Zagori, odnosno u manjim mjestima naše županije.
- Svjedoci smo znatnih ulaganja u lučku infrastrukturu?
- Izmjenama i dopunama Prostornog plana predvidjeli smo izgradnju čak sedamdeset luka nautičkog turizma i jedno pristanište za velike brodove za kružna putovanja, u čemu je snažan gospodarski potencijal. Dakle, govorimo o četrnaest tisuća novih vezova. Sredstva su osigurana za projektnu dokumentaciju trinaest luka nautičkog turizma te trajektnog pristaništa Soline u Trogiru. Početak izgradnje nekoliko luka možemo očekivati u najskorije vrijeme. Županijski uredi će biti stručna potpora, servis u realizaciji ovih projekata, a nositelj posla je naša Lučka uprava.
- Što stanovnicima županije možete na kraju poručiti prigodom Dana Županije?
- Planiram uskoro pozvati za stol sve ministre i saborske zastupnike i iz ove županije bez obzira na stranačku pripadnost. Tražit ću da zajedno djelujemo u pravcu razvoja cijele naše županije i njenih građana. Žilav smo mi narod, prošli smo i veća iskušenja. Iz tih vrednota Domovinskog rata možemo i trebamo crpiti našu snagu i optimizam za nadolazeće vrijeme. I ovaj razgovor i sve što radim usmjereno je na obnovu nade u nama i buđenje optimizma. Na kraju čestitam dobitnicima nagrada i priznanja Županije svima koji su ih svojim predanim radom, znanjem i stručnošću zaslužili. Svima čestitam Dan Županije!
Najveća i najrazvedenija županijaSplitsko/dalmatinska prostorno je najveća hrvatska županija, ukupne površine 14.045 km2 od čega 4.572 km2 otpada na kopno. Godine 2011. je imala 454.798 stanovnika. Županija ima 74 otoka i 57 hridi i grebena. Veličinom i naseljenošću se izdvaja pet otoka, a to su Čiovo, Šolta, Brač, Hvar i Vis. Naseljeno je još šest otoka: Veli Drvenik, Mali Drvenik, Sv. Klement, Šćedro, Biševo i Sv. Andrija. Strategija razvoja ruralnog turizma Splitsko dalmatinska županija je jedna od rijetkih koja ima Strategiju razvoja ruralnog turizma, pa se nastavlja program eko-etno sela kao osnovnog izvorišta razvoja ruralnih sredina kroz poticanje razvoja ekološke poljoprivrede, tradicijske proizvodnje i malog obrtništva. Projekti iz EU fondovaŽupanija će nastaviti sudjelovanje u nekoliko kapitalnih projekata kao što su “Holistic”, “Solution” i “Altenergy” - projekt za korištenje obnovljivih izvora energije, potom “Intermodal” - projekt koji se bavi problematikom organizacije održivog sustava lokalnog prijevoza, te projekt navodnjavanja Imotsko-Bekijskog polja. Dva su projekta uspješno realizirana, “Slid” - za pomoć invalidnim osobama i “Medpaths” za revitalizaciju Zagore.Gospodarski poticajiŽupanija provodi i i druge gospodarske mjere u cilju jačanja poduzetništva koje omogućuju nova radna mjesta i to kroz:- subvenciju kamata na poduzetničke kredite - mikrokreditiranje i subvenciju malim poduzetnicima - potporu tzv. zelenom poduzetništvu - poticanje u poljoprivredi i ribarstvu - potpore i subvencije inovatorima i ženama poduzetnicima - potpore klasterima i inkubatorima u cilju jačanja konkurentnosti i poduzetništva Vjerski turizamKatolička vjera je duboko ukorijenjena u tradiciju dalmatinskih ribara i težaka kao i u povijesti Hrvata koji su se stoljećima borili za katoličku vjeru, od salonitanskih mučenika do borbe protiv Turaka. Stoga se Splitsko/dalmatinska županija diči najstarijom katedralom na svijetu, posvećenoj sv. Duji u Splitu kao i procesijom “Za Križem” na Hvaru koja ima 500 godina dugu tradiciju obilježavanja obreda Velikog četvrtka i Velikog petka na poseban način. Županija aktivno radi na promociji vjerskog turizma. Sinj kao jedno od najznačajnijih marijanskih svetišta Hrvatske nezaobilazan je na dan tradicionalne proslava Velike Gospe u spomen na pobjedu nad Turcima koji su 1573. opsjeli Sinj. Grad Solin je poznat po svetištu Gospe od Otoka u kojem se svake godine slavi blagdan Male Gospe. U blizini Makarske nalazi se špilja Vepric koja veoma nalikuje Lourdesu, pa narod rado onamo navraća, pomoliti se Majci Božjoj. Uz sudjelovanje EU fondova, postoji plan povezivanja hodočasničkim stazama Sinja s Ramom i Međugorjem. |