StoryEditor
ZagoraSeoski gušti u Brštanovu

U potrazi za toponimima u Zagori, završili smo u mjestu kroz čije ime - šušti bršljan; Zadnjih je tjedana popularno zbog ‘Ljubavi na selu‘, proćakulali smo s mještanima

12. svibnja 2021. - 18:36
Joško Šupić/Cropix

Brštanovo: pokušajte izgovoriti naziv ovog mjesta tihim glasom nekoliko puta uzastopce, i čut ćete kako – šušti bršljan. Onomatopeja ili asocijacija na ovo maleno, raštrkano naselje u sklopu goleme općine Klis jest biljka koje po Dalmaciji ima posvuda, no vjerojatno je baš tamo rasla više no drugdje – te mjestu splela ime, kao brnistra Splitu.

U potrazi za toponimima – ojkonimima Dalmatinske zagore došli smo u nj potaknuti znatiželjom o statusu opće kulture ili barem osnovne informiranosti njezinih stanovnika, ali i – televizijskom emisijom.

Naime, posljednjih se tjedana Brštanovo često spominjalo u udarnom terminu jedne komercijalne dalekovidnice, naime, vezano uz show "Ljubav je na selu", u kojoj farmeri i farmerice iz cijele Hrvatske traže srodnu dušu koja će im se pridružiti u životu na imanju, s njima se združiti u ljubavi daleko od gradske vreve.

image
Na fotografiji: Brštanovo, jedan od zaselaka
Joško Šupić/Cropix

"Boje Dalmacije" u aktualnom serijalu "brani" jedan – Brštanovac, imenom Zoran Stričević. Gdje je Zoran i kako mu je na njegovu selu otkad je upoznao zgodnu frizerku, Splićanku Suzi, otišli smo "poćiriti" i s njegovim sumještanima proćakulati. Nije šala, Brštanovo je u liku Zorana dobilo pravog ambasadora!

Moramo odmah reći da se sa Zoranom nismo usrećili; ostali smo "kratkih rukava" skoro kao i njegove nesuđene farmerice! Nismo ga zatekli doma, sin mu nije bio raspoložen za izjave, a i njegov nas je pas mrko gledao... Nema veze, o Zoranu i njegovu ljubavnom životu ionako sumještani – znaju sve! Ali znaju li i zašto se njihovo selo baš tako zove?

Za početak, riječ-dvije o Brštanovu. Relativno je mlado; nastalo je zaslugom franjevaca iz Rame, koji su oko 1720. godine doveli prve stanovnike u mjesto smješteno na južnim padinama Moseća. Najveću nastanjenost doživljava, pak, prije točno stotinu godina! Prema zapisima, Brštanovo je 1921. nastanjivalo čak 799 glava čeljadi, dok ih prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji tek 286. Nije teško pretpostaviti da je danas i "dimova" (dimnjaka koji se još puše) i "glava" – puno manje...

Brštanovo je krasno selo, razvučeno na puno malih i međusobno dislociranih zaselaka po prezimenima stanovnika. Ipak, ima područnu osnovnu školu, crkvu lijepo održava poznati remeta Marko Maleš, društveni dom baš i nije u funkciji, a prvi punkt društvenog života je – samoposluga u Prugovu. Tamo se i pivo popije, podruži se, živo čeljade susretne. Tamo smo, nakon susreta s dva vučjaka lutalice na pustim seoskim cestama (ne može se nikako reći da na njima "nema ni pasa"!) otišli po ćakulu i mi.

Ivan Bilobrk sjedi ispred Marketa "Toni", cijedi pivicu, a po trlišu koji nosi čini se da ju je itekako zaslužio! Šporak je od zemlje, poljoprivrednih radova na njoj, ali ne žali se; baš zbog fizičkog rada koji svakodnevno prakticira i ima u 69. godini mladolik stas i vitalnost.

image
Na fotografiji: Ivan Bilobrk
Joško Šupić/Cropix

– Iman ja i jednu od tristipet šta j' servisiran. Udana je – đavolski namiguje Bilobrk, smije mu se brk.

Zna i sve o Stričeviću, a bome i o bršljanu.

– Bršljan je korov, a Stričević je dobar čovik. Uzeja je našu viru, bija je i u gardi. Ljudina! Kod njega je živila prija ove nove neviste dvi godine jedna sa troje dice. Troje dice dovela! Sad van je jasno koji je to čovik; udomija nju s troje dice, a ima i dvoje svojih. Dobro, mala se udala za sina vlasnika mesnice Džakula. To mu je sad prijatelj – zna Bilobrk sve, kao crna kutija je.

– Sere, pustite ga – poklapa ga jedan susjed na klupi uz pivu. No, ne da se Bilobrk smesti.

– Šta s' ljubomoran, ja ću bit na televiziji, ti nećeš – nudi Bilobrk jak argument. Ispravljamo ga.

– Hm, u "Slobodnoj" ćete bit, Bilobrče – podsjećamo.

– Još bolje – zadovoljno zaključi Bilobrk iz obližnjeg Niskog, pa otpije gutljaj.

Na klupi ispred marketa osvježava se i pomalo čudan svat. Odjeven je boemski, govori drugačije, a i konzumira drukčije osvježenje; umjesto notorne "zidaruše", simpatični bradonja pije – viško crno. I to iz pozamašne plastične boce!

– Dobio sam povišicu četiristo kuna na penziju. I sve ću popit! – dobrodušno najavljuje Joakim Turinski (72), posljednji prognanik iz Vukovara. Nema, kaže, kuće – živi u daščari, drvenoj sklepanoj baraci u Prugovu, kamo su ga iz rodnog Vukovara (točnije, živio je u Kopačevu) doveli čudni puti Gospodnji. Braniteljska mirovina iznosi mu 2160 kuna, plus spomenutih četiristo. No, to ne remeti njegov duševni mir niti mu oduzima vedrinu.

image
Na fotografiji: Joakim Turinski
Joško Šupić/Cropix

Joakim nije samo čovjek koji umije naći sreću u malim stvarima, poput gutljaja vina u dobrom društvu i zrakama sunca na zidiću; on je i obrazovan čovjek, drvni inženjer. Izražava se lijepim, razgovijetnim rečenicama, a iako je Vukovarac, o toponimu/ojkonimu "Brštanovo" znade više od domaćih!

– Brštanovo vam je nekad bilo puno bršljana, kojega se unatoč njegovoj zelenoj ljepoti smatralo beskorisnim jer je otrovan i stoka ga nije mogla pasti. Kosili su ga seljani nemilice da namjesto njega izbije smilje i drugo jestivo bilje; stoka je prije značila ljudima sve, goli život – vraća nas u ruralnu Dalmaciju udomaćeni Joakim, u doba kad je više na cijeni bio jestivi korov i sijeno od najmirisnije ruže i magnolije. Ljepota je nekoć bila nedostižan luksuz...

Zna Joakim ponešto i o Zoranu, ne samo o bršljanu.

– On je bio pripadnik legendarne Četvrte, a ja HOS-a. Ponosim se time, ma šta drugi mislili – pošteno će inženjer i branitelj.

Ćakulamo mi tako, svi u trlišu, kadli stiže – luksuzni terenac; u njem se vozi Vlade Šamadan, gazda!

image
Na fotografiji: Brštanovo, Vlade Šamadan
Joško Šupić/Cropix

Vlasnika lanca Marketa "Toni" diljem Zagore dočekuju na zidiću mještani prigodnim riječima:

– Počasti, gazda!

Smije se na to Vlade, a kud i neće; ima čovjek razloga za radost, marketi su mu puni svega, osobito zelenila. Ma, ima u ponudi svega – osim bršljana!

– Živim u Koprivnu, osam kilometara od ovog dućana u Prugovu di smo sad, normalno da je blizu i Brštanovo, Nisko i druga naša lipa mista. A dućane sin Toni ima – svugdi: Krušvar, Dicmo, Dicmo – škola, Konjsko, Neorić, Klis, Kosa... Četrnaest ih je – ističe, ne bez ponosa.

Pa umjesto odgovora na pitanje o genezi naziva Brštanovo pokazuje na svoju zelenu raskoš na vanjskim policama.

– Ima ovde sadnica poma, kukumara, paprika, kupusa, salate, tikvica, jagode su se prodale. Ima i cvića: neveni, đirani, čuvarkuće... E, morat ću i bršljan nabavit! – klikće 62-godišnji Šamadan, čije prezime ne vuče tursko, nego francusko podrijetlo.

– Ma kakvi tursko, falili ste! Mi vam Šamadani datiramo iz doba maršala Marmonta; kad bolje osluhnete, čut ćete da prezime Ša-ma-dan ima francuski zvuk – skreće pozornost simpatični "gazda".

– Je, stvarno malo baca na Šan-ze-li-ze ili Šardonej (Chardonnay, nap.a.) – prihvaćamo mi.

– Bravo. A Šamadan, e to otprilike znači "mirotvorac". Trubač između dvije bitke. Reka mi je župnik to. Inače su Francuzi i dobri ljubavnici; i moj se pokojni otac ženija dva puta. Bog mu da pokoj, bija je 1910. godište. Da ga mogu sad vidit živa i sa trećon ženom, ne da se ne bi na nj ljutija, nego bi mu i pečeno platija – veli sjetno i veselo.

– Pivo plati – podsjeća ga ekipa s klupe.

Ispred marketa koji opskrbljuje i Prugovo i Brštanovo zatječemo i jednu damu. Zove se Veronika Čikara, rođena je u Splitu, odrasla u Stobreču, a udana je u Sinju. Radi (kao računovođa) u Koprivnu!

– Brštanovo, pa eto, zvuči kao izvedenica od "bršljan" ili "brstiti", nekako je "biljno". A sigurna sam da je krasno, kao i sva naša sela. Ja radim u jednom, Sinj u kojem pak živim. Doduše, nije selo, nego grad, ali nije velik, miran je i pun zelenila. Nikad više ne bih poželjela život u velegradu. Bolje je na selu – zaneseno veli Veronika dok bršljan šušti, pčelice zuje, a društvo nježno pivu podriguje.

image
Na fotografiji: Brstanovo, Veronika Čikara
Joško Šupić/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. lipanj 2021 09:53