Koliko god tragična bila teška prometna nesreća koja se jutros dogodila u Brnazama, na najvećem križanju u sinjskom kraju, u kojoj su živote izgubili ilegalni migranti, toliko je izgledno da će nasilnih pokušaja ulaska u RH i EU biti – sve više!
Uzroci nesreće službeno se tek trebaju utvrditi, očevid kojim upravlja zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner još uvijek traje na mjestu tragedije, no neke stvari su već sada poznate.
U vozilu poljskih registracija nalazilo se najmanje devet osoba – Audi A4 B5 Avant, model star gotovo 30 godina koji se da nabaviti za nekih tisuću eura u voznom stanju, postao je grob za trojicu ilegalnih migranata te jedno dijete! Vozač, stariji muškarac, nije stao policijskoj kontroli u Trilju nego je krenuo u bijeg. A za njim je, prve su neslužbene informacije, krenuo terenac Mitsubishi Pajero specijalne policije! U panici, vozač je ubrzavao s teškim, prekrcanim automobilom kojeg je još nekako mogao održavati na prometnici dok su se nizali pravci, relativno ravni dijelovi ceste između Trilja i Sinja, još uvijek s relativno malim brojem drugih vozila.
Tri su mogućnosti
No u nekoliko minuta sve se stubokom promijenilo! Tragedija je bila neminovna, zapravo je sreća što u nesreći nema i više žrtava. Jer dolaskom do križanja u Brnazama, gdje se može skrenuti ulijevo za Split ili desno prema Sinju, na prije koju godinu rekonstruiranom križanju, dobro da se dotrajali Audi u punoj brzini s vozačem u panici, preopterećen s devet osoba i policijskom potjerom iza njih, nije zabio u kolonu automobila. Jer, već se počela stvarati jutarnja gužva. Audi se zabio u zid, a nas mjestu nesreće su poginule četiri osobe, dok ih je pet prebačeno u splitsku bolnicu.
Čak su tri mogućnosti – od kojih za sada policija nije potvrdila ni demantirala niti jednu – odakle se pojavio automobil pun ilegalaca, navodno iz Irana. Dvije su manje vjerojatne. Prva, da je riječ o osobama koje su bile smještene u Tranzitni prihvatni centar za strance u Trilju.
Posljednjih nekoliko dana su na općinskim sudovima diljem Hrvatske donesene presude kojima se strani državljani, korisnici tog stvarno respektabilno opremljenog centra dovršenog početkom 2017. godine EU sredstvima (praktički istovremeno, uz taj objekt opremljen za smještaj 70-ak migranata, dovršena je i suvremena, gotovo luksuzno uređena, Postaja granične policije Trilj), moraju vratiti u zemlje iz kojih su došli. To je možda izazvalo migrante da pokušaju ilegalno napustiti prihvatni centar u kojem su evidentirani i smješteni no koji ipak nema odrednice zatvora te se tako domoći Zapada…
Druga varijanta, za sada jednako nevjerojatna i za koju nema potvrde, jest nasilni proboj preko manje prometnog graničnog prijelaza. Takve situacije su posljednjih tjedana i mjeseci već viđene na drugim krajevima Hrvatske i postaju gotovo svakodnevica – kod Cetingrada je zamalo oborena policajka, u sve više slučajeva vozači migranata u kombijima dolaze na lokalne granične prijelaze za stanovnike te jurnu preko granične crte u nadi da će tako pobjeći unutar teritorija RH i EU.
Novi sustav na razini Schengena
Takvih slučajeva će biti vjerojatno sve više, jer Hrvatska je spremna i potpuno tehnički opremljena za uvođenje sustava Entry/exit, kako je upravo jučer naglasio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, otvarajući Nacionalni koordinacijski centar za nadzor granice (NCC) u Ravnateljstvu policije.
Do listopada bi trebao krenuti poseban sustav Entry/Exit na razini Schengena, koji uključuje provjeru biometrijskih podataka - i otisaka prstiju i prepoznavanja lica svih državljana trećih zemalja koji žele ući na teritorij Europske Unije kako bi se pratilo njihovo kretanje i zadržavanje!
- I tu smo korak ispred drugih - sve smo tehnički riješili, opremili granične prijelaze sa sredstvima za uzimanje i otisaka i prepoznavanje lica. Kada ćemo krenuti, ovisi o tome kad će druge zemlje biti u stanju napraviti ono što smo mi već napravili – kazao je jučer potpredsjednik Vlade Davor Božinović.
Treća verzija pojave skupine migranata u Audiju je najizglednija – u dogovoru s osobom, odnosno cijelim krijumčarskim lancem, koji od njih najčešće uzima velike novce uz obećanje da će ih odvesti u EU, grupa ilegalaca se najčešće dovede od stotinjak metara do nekoliko kilometara udaljenosti od granične crte između BiH i RH.
Iz smjera BiH ti nesretnici onda krenu stranputicama preko krša, gotovo uvijek u nepovoljnim vremenskih uvjetima (iako je posebno opterećen dio granice uz Cazinsku krajinu u BiH, sve češći su migranti u južnim hrvatskim županijama) bilo uz hladnoću i snijeg, bilo uz žegu i sušu, kako bi ih s naše strane ponovno dočekali ‘prijevoznici‘.
Radari, noćne kamere...
Dio ilegalnog prijelaza granice, osim što nije nimalo lagan fizički, nije jednostavan niti zbog naše policije. Iako se s ukupno nekih 6,700 ljudi u graničnoj policiji plus oko dvije tisuće pripadnika specijalne i interventne policije koji su također na terenu, čini da smo potkapacitirani za kontrolu naše, a i Schengenske granice u duljini od oko 1.350 km, ministar Božinović smatra upravo suprotno.
- Ove godine je uhićeno oko 700 krijumčara, a što se tiče samog nezakonitog prelaska granice, on je 32 posto manji nego što je bio prošle godine – kazao je baš jučer prvi čovjek MUP-a.
Čini se ipak da je ova konkretna skupina mimoišla neke od tehničkih kapaciteta kojima raspolaže hrvatska granična policija – 28 stacionarnih radara, 27 mobilnih radara, preko 2000 noćnih kamera, mobilnih termovizijskih kamera koje se mogu koristiti stacionarno (ostaviti ih da snimaju određeno područje, opremljeni baterijama i do deset sati konstantnog nadzora), u vozilima ili iz zraka (!) – kao i patrole koje prolaze makadamskim puteljcima uz nekadašnju ‘meku‘ granicu sa susjednom državom.
Uz malo sreće i dobar tajming, nije moguće očekivati da se svaki kilometar granice ‘pokrije‘ tehnikom i ljudstvom, tu šverceri ljudi računaju s često citiranim, iako nepostojećim u teoriji, zakonom velikih brojeva – uvijek se nadaju da će baš njihova skupina proći nezapaženo.
Ovaj put ih je međutim, a često bude takav slučaj, primijetila ‘dubinska kontrola‘! Znajući da je teško pokriti samu graničnu crtu, policija na tom području gotovo uvijek postavlja patrole i po nekoliko desetaka kilometara unutar teritorija Hrvatske, patrole kojima je primarni cilj upravo kontrola ilegalnih migracija.
