StoryEditor
ZagoraKAO FILMSKA KULISA

Prizori koji se rijetko vide: smanjila se razina jezera Peruća, izronile su davno potopljene crkve, mostovi, kuće. Pogledajte fascinantne prizore

Piše Toni Paštar
12. listopada 2021. - 21:05
Vodostaj akumulacijskog jezera Peruča najniži je u posljednjih nekoliko godina pa se otkrivaju potopljeni ostaci kuća, mostova, puteva i zidova, ovdje na fotografiji vidimo predio Garjak  Tom Dubravec/Cropix

Ovih dana prostor akumulacijskog jezera Peruća poprima neobičnu sliku. Zbog ubrzanog smanjenja razine vodostaja, do čega dolazi zbog potreba za vodom nizvodnih hidroelektrana, posebno najsnažnije HE "Zakučac", dio jezerskog prostora kod Podosoja počinje nalikovati na Mjesečev pejzaž. I na ostalom prostoru voda se povlači prema nekadašnjem prirodnom koritu Cetine, a ispod vode na svjetlo dana izranjaju ostaci nekadašnjih građevina.

image
Garjak
Tom Dubravec/Cropix
image
Pejzaš na području Vučemilović kod Ježevića
Tom Dubravec/Cropix
image
Zaseok Vučemilović
Tom Dubravec/Cropix

Pa se mogu vidjeti ostaci kamenog Vukovića mosta, nekadašnjih cesta, vodenica, suhozida i, naravno, stambenih i gospodarskih zgrada od Vinalića do brane Peruća. Tako se, uz ostalo, mogu vidjeti i ostaci zaseoka Ćorići u samom Vinaliću, kao i njihovih nekadašnjih susjeda u Garjaku i Koljanima.

image
Ostaci Garjačkog mosta
Tom Dubravec/Cropix

Procjenjuje se da je samo iz ta tri naselja iseljeno oko 1500 stanovnika. Puno više ih je ostalo bez plodne zemlje uz korito rijeke Cetine, koja im je bila izvor egzistencije, pa su i te obitelji bile prisiljene napustiti rodni kraj. Najvećim dijelom su se odselili u Slavoniju i Vojvodinu.

Među potopljenima se našao i nekadašnji manastir u Dragoviću, ali budući da je on bio važan sakralni objekt gravitirajućim pravoslavcima, tadašnje vlasti omogućile su da se glavna građevina manastira izmjesti na nedaleku uzvišenu lokaciju, iznad jezera, gdje se i danas nalazi.

image
Ostaci manastira Dragović
Tom Dubravec/Cropix
image
Ostaci manastira Dragović
Tom Dubravec/Cropix

Umjetno jezero Peruća kao akumulacija vode za proizvodnju električne energije u istoimenoj pribranskoj hidroelektrani i HE "Zakučac", te za reguliranje vodotoka Cetine radi sprječavanja plavljenja Sinjskog i manjim dijelom Hrvatačkog polja, izgrađeno je 1958. godine.

Izgrađena je, zapravo, kameno-zemljana brana zapremnine oko milijun metara kubičnih s vodonepropusnom glinenom jezgrom, presijecajući korito Cetine između naselja Satrić i Bitelić. Tada izgrađena brana omogućavala je da se u jezeru pohrani 530 milijuna kubika vode.

image
Korito rijeke Dabar
Tom Dubravec/Cropix

Kao što je poznato, srpski zločinci su 28. siječnja 1993. godine minirali branu Peruća u namjeri da izazovu vodni val koji bi bio smrtna prijetnja za više od 20 tisuća civilnih stanovnika u nizvodnim naseljima. Hitnom intervencijom inženjerije HV-a i stručnjaka HEP-a spriječeno je rušenje brane, ali je ona bila toliko oštećena da se morala u potpunosti obnoviti. Završetkom obnove nadvišena je za 1,5 metara pa je njezina zapremina povećana do maksimalnih 570 milijuna metara kubičnih vode.

Jezero Peruća najvišu razinu vodostaja u pravilu dosegne polovicom svakoga proljeća, na završetku perioda uobičajenih proljetnih kiša. Od tada pa do početka novog kišnog perioda, koji stiže s jeseni, jezero se prazni, a intenzitet pražnjenja ovisi o potrebama za proizvodnjom struje i odvija se u skladu s nalozima HEP-ovih dispečera.

image
Vučemilović kod Ježevića
Tom Dubravec/Cropix
image
Izvor rijeke Dabar vidljiv je za niskog vodostaja
Tom Dubravec/Cropix

Stoga prije početka jesenskih kiša vodostaj jezera Peruća doseže najnižu godišnju razinu i nije rijetkost da se voda povlači sve do nekadašnjeg prirodnog korita rijeke Cetine, kao što se to događa ovih dana, kada je vodostaj na koti od 320 metara nad morem, dok je kota maksimalne zapremnine 361,5 metara.

image
Ostaci Garjačkog mosta
Tom Dubravec/Cropix
image
Pejzaž jezerskog dna
Tom Dubravec/Cropix

U takvim okolnostima na svjetlo dana izranjaju ostaci nekadašnjeg života na tom prostoru, otkrivaju se ostaci prošlosti. Koji svaki put izazivaju nepodijeljeni interes, kako Vrličana i drugih Cetinjana, koji još pamte vrijeme prije izgradnje jezera, tako i puno mlađih, pa i onih koji građevine iznikle ispod vode vide prvi put.

item - id = 1134524
related id = 0 -> 1134586
related id = 1 -> 1134540
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. listopad 2021 16:31