StoryEditor
Zagoranespremni za minuse

Ledeni val Sinjani dočekuju s neispravnim i zapuštenim dimnjacima koji su opasni po život. Više ih nema tko ni čistiti

14. siječnja 2021. - 14:43
Božidar Vukičević/Ilustracija/Cropix

Kada se građanima koji žive u kontinentalnom dijelu Hrvatske počne govoriti kako se malo tko nauživa hladnoće kao stanovnici Dalmacije oni se čudom čude. Za njih je Dalmacija pojam za sunčanu blagodat u kojoj je dovoljno da Sunce samo poviri i eto grijanja.

Primorje i otoci najsunčanije hrvatske regije doista su neusporedivo klimatski topliji od kontinentalnog dijela zemlje, ali i na tom prostoru u vrijeme kada stegne zima bez grijanja se ne može. Da se i ne govori o Dalmatinskoj zagori čiji pojedini djelovi znaju biti među najhladnijima u Hrvatskoj. Sinj, primjerice, kao središnji dio Dalmatinske zagore, nerijetko je posljednjih godina, po službenim mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda, znao biti najhladnijim mjestom u državi. Uz bok su mu Imotski i Knin.

I dok u kontinentalnom dijelu stanogradnju u pravilu prati instalacija za grijanje, toplovodima iz centralnih toplana ili plinovodima za plinske grijalice, u stanovima na području Dalmacije instalacije za grijanje (bile) su posljednja stavka u planiranju, često preskakana.

U takvim okolnostima vlasnici stambenih prostora u Dalmaciji za grijanje se snalaze kako znaju i umiju. Najčešći energent kojega koriste za grijanje, naročito u većim gradovima, od Splita pa dalje, je električna energija koja se pretvara u toplinsku kroz obične spiralne grijalice, uljne radijatore, a u posljednje vrijeme prevladavaju klima uređaji.

Još uvijek je, međutim, veliki broj građana Dalmacije, kako u priobalnom tako posebno u zagorskom dijelu, koji za grijanje koriste ogrijevno drvo u štednjacima i(li) pećima. Onima koji prakticiraju osigurati toplinu loženjem drveta od naročite je važnosti kvaliteta izrade i održavanje dimnjaka. 

Pred hladnim valom koji već stiže i u kojemu se za područje Dalmatinske zagore očekuje spuštanje žive u termometru i do minus 10 stupnjeva Celzijevih peći i štednjaci na drva neće se gasiti. Jesu li dimnjaci pripremljeni tako kvalitetno da nikoga ne dovedu u potencijalnu opasnost od podmuklog plina ubojice, ugljičnog monoksida? Usudili bi se ustvrditi da nisu. Naprosto stoga što se dimnjačarski posao podcjenjuje, a stručnih dimnjačara je sve manje. Sve dimnjake trebali bi čistiti kvalificirani i certificirani dimnjačari. Kako je u praksi pokušat ćemo predočiti kroz stanje u Sinju, koje nam je najbolje poznato.

Nakon što je svojevremeno lokalni dimnjačar, koji je zanat naučio i naslijedio od oca, pod pritiskom godina morao odustati od toga posla sinjske dimnjake godinama nije imao tko čistiti. Na javni poziv sinjske gradske vlasti za dodjelu dimnjačarske koncesije javila se i osvojila koncesiju jedna tvrtka iz Varaždina. Na poziv upravitelja stambenih višekatnica Varaždinci su se uhvatili posla. Osim dimnjaka čistili su i ventilacijske kanale. Sve je bilo dobro dok nisu ispostavili račune od kojih se naručiteljima posla zavrtilo u glavi.

Zbog paprene cijene Sinjanima je u to vrijeme bilo draže na putu susresti crnu mačku nego dimnjačara. Vidjevši da su nepoželjni dimnjačari sa sjevera Hratske u alkarskom gradu bili su sve rjeđe viđani da bi na kraju nestali. Ponovno je nastupio period bez dimnjačarske službe. Na to su u više navrata upozorili i požari koje su prouzrokovali neispravni dimnjaci.

U veljači 2018. godine Sinjani su potpisali novi četverogodišnji ugovor i dali koncesiju za čišćenje dimnjaka, ovaj put jednoj dimnjačarskoj tvrtki iz Knina. Predstavnici sinjske gradske vlasti kazali su nam da su zadovoljni kako koncesionar obavlja povjereni mu posao. Kninski dimnjačari u alkarskom gradu rade na poziv. Posao kojega obave sigurno je kvalitetno izveden. Samo kada bi ih angažirali svi vlasnici dimnjaka u korištenju, što nije slučaj. Zato i ubuduće treba očekivati izbijanje požara izazvanih neispravnim dimnjacima. To će proizvesti štetu, ali nadoknadivu. Bit će zlo ako baš zbog neispravnog i zapuštenog dimnjaka neki štednjak ili peć na drva dovedu do koncentracije ugljičnog monoksida u prostorima gdje hladnih zimskih dana borave ljudi, da ih ne bi odveo u smrt.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

06. ožujak 2021 18:43