'U socijalizmu smo imali istraživačke centre. U kapitalizmu smo ih uništili'

Ljudi iz znanosti i obrazovanja morali bi pronaći način kako se približiti privredi. Ne trebaju čekati inicijativu gospodarstvenika jer se oni bave preživljavanjem. Ako znanstvenici svoj fokus usmjere na gospodarstvo i svojim znanjem i primjenjivim inovacijama pridonesu stvaranju nove vrijednosti razumljivo je da ćemo iz BDP-a izdvajati više novca za znanost. Čini mi se da su se obrazovanje, znanost i istraživanje odnarodili. Najgore je ovakvo stanje kakvo je danas. A sutra bi moglo biti i gore.

Ovo je na okruglom stolu Festivala znanosti Sinj na temu "Znanost kao važan faktor u razvoju gospodarstva Hrvatske" kazao dipl. inž. Davor Krezić, vlasnik tvrtke za klimatizaciju u Hrvatskoj i BiH te inicijator i jedan od utemeljitelja "Intere" iz Mostara, prvog i do sada jedinog tehnološkog parka na području Bosne i Hercegovine.

Okrugli stol je moderirao dr. sc. Milorad Milun, zaslužni znanstvenik sinjskog podrijetla sa zagrebačkom adresom, a još su sudjelovali dr.sc. Nedjeljko Perić, dekan zagrebačkog FER-a i dr.sc. Dragan Poljak, prodekan splitskog FESB-a.

- Imali smo velike sustave koji su bili nositelji, oko kojih su se formirali istraživački i razvojni centri i u kojima su znanstvenici svoje spoznaje i otkrića primjenjivali u praksi. To što je postojalo uništeno je bez odgovarajuće zamjene novim. Neodgodivo se moramo repozicionirati. Na području Hercegovine imamo brojne pozitivne primjere novoga. "Intera" ih promovira i ističe. U Hercegovini nema štrajka. Tko bi štrajkao i protiv koga? Od kukanja nema koristi. Ljudi su postali toga svjesni i gledaju u budućnost, a znanost i obrazovni sustav općenito u tome im moraju dati doprinos – kazao je Krezić.

Milun je uvodno pozitivnim naglasio da je među hrvatskim znanstvenicima-istraživačima sve prisutnija svijest o financiranju novcem koji se u državni proračun prikuplja oporezivanjem građana.

Dekan Perić pesimistički je podsjetio da je prije 20 godina zatečeno gospodarstvo uništeno, a novo nije napravljeno. Država je pravno neuređena i korumpirana. Kao prvi vidljivi efekt ulaska u EU naveo je egzodus mladih obrazovanih, onih najboljih, koji u Hrvatskoj nisu željeli u predugu kolonu nezaposlenih. I u Hrvatskoj bi, drži Perić, moglo biti bolje.

Po njemu razvojni prioriteti trebali bi biti napredna poljoprivreda nadograđena prehrambenom industrijom i turizmom, te razvoj industrije energetske opreme. Za ostvarenje mora se uspostaviti partnerstvo akademske zajednice i znanosti s gospodarstvom, proizvod toga moraju biti start-up i spin-up kompanije, a neizostavno je osnivanje inovacijskih centara. Sve skupa se mora povezati u inovacijsku mrežu, radi transformacije znanja iz znanstvene zajednice u gospodarstvo.

Ja sam to govorio i prije 10 godina, ali nije išlo. Danas je, čini mi se, drukčija klima. FER je krenuo u osnivanje inovacijskog centra u kojemu će primarno angažirati mlade doktore znanosti. Iza toga projekta je Sveučilište Zagreb. Imat će 6 sektora: energetski, transportne sustave, biomedicinsko inženjerstvo, automatizaciju i robotiku, primjenu naprednih materijala i nanotehnologije te IT tehnologije. Vjerujem da ćemo ovim projektom postići željenu i potrebnu simbiozu s gospodarstvom – s optimizmom je kazao dr. Perić.

Po ocjeni prodekana Poljaka Hrvatska ima vrlo dobre istraživačke timove, ali nema izgrađen sustav za transfer tehnologije. Hrvatskoj je, po njegovu mišljenju, nužna sustavna poveznica znanosti i gospodarstva, neodgodivo, s obostranom inicijativom. Model suradnje mora se izabrati što prije, bez odlaganja, jer smo, kaže, došli do kraja.
Na FESB-u je u nastajanju centar za solarnu energiju. Neće imati uspjeha bez povezanoasti s gospodarstvom. Naš osnovni problem je organizacija sustavne poveznice tehničkih fakulteta i privrednih subjekata – kazao je dr. Poljak i iznio pozitivne primjere koje je vidio na tehničkim fakultetima u Francuskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj.

Ova rasprava u Sinju organizirana je u pravo vrijeme. Dok gospodarske tvrtke u Hrvatskoj padaju listom jedna za drugom akademska zajednica se "hvali" gromoglasnom tišinom. Hoće li riječi izgovorene na Festivalu znanosti Sinj izazvati buku i prubuditi sve one koji bi ih trebali čuti.

A to je, uz akademsku zajednicu i gospodarstvo, svakako i politika koja uspostavom pravne države mora osigurati okvire da građani Hrvatske budu zadovoljni življenjem u svojoj zemlji, a ne da stalno gledaju preko "plota" i, tko god može, odlaze.