Ima li išta bolje od češnjaka u ove hladne zimske dane? Osim što grije dušu i tijelo stručnjaci tvrde da je i prirodni lijek, kojim su se liječili u Mezopotamiji i starom Egiptu.
Daju mu i nadnaravna svojstva u tjeranju uroka i vampira, ali najbolje vam dođe ako imate gripu ili ste prehlađeni. Bijeli luk, češnjak, česan ili kako ga najčešće zovu u Dalmaciji - luk, prirodni je lijek.
A najbolji je onaj dalmatinski posijan i ubran na našim poljima. Kineski ne dolazi u obzir iako je dosta jeftiniji i naveliko se nudi po policama trgovačkih centara. Proizvođači dalmatinskog luka kažu da je najzdraviji. Nema tu ni pomisli o GMO-u jer ostavljaju vlastito sjeme, koje siju iz godine u godinu. Biraju se najbolje glavice koje se zatim sade.
U Ljubitovici, gdje se proizvodi čuveni "šarac" godišnje se proizvede dvadesetak tona, a da imaju i duplo više, sve bi mogli utržiti. Ime šarac dobio je po ljubičastim linijama kojima je prošarana glavica. Tu su i takozvani brkovi, koji potvrđuje da je domaći kao i ostaci zemlje na njemu. Naime, uvozni nema brkova i potpuno je bijel, pa se lako razlikuje od domaćega.
U Ljubitovici šarac sade sredinom listopada, a vade ga u srpnju. Zatim ga pletu u vijence, kako kažu rešte, s dvanaest ili 25 glavica.
Nažalost, danas se sve i svašta nudi kao domaći luk, ali stari znalci će ipak prepoznati onaj domaći - pravi.
- Iz iskustva potvrđujem da je češnjak izuzetno važan u svakodnevnoj prehrani. Međutim, jedan od najboljih češnjaka upravo je ljubitovački šarac. Češnjak se u prehrani koristi gotovo jednako kao i sol - svakom jelu je dodatak. Ima prije svega ima antibiotska svojstva, stoga nije mit da češnjak sprečava gripu. Osim kod gripe, koristimo ga i za sprečavanje akni kod mladih, kazat će Rajko Muselin, proizvođač nadaleko poznatog ljubitovačkog luka šarca koji je postao brend njihova kraja.
Da je to tako potvrđuje i glavni sastojak češnjaka alicin, koji posjeduje čudesna antibakterijska, antivirusna, antigljivična, antiparazitska i antioksidacijska svojstva, što je i znanstveno dokazano. Češnjak je bio poznat i u staroj Grčkoj i Rimu čiji su ratnici konzumirali velike količine prije negoli bi pošli u rat kako bi pojačali imunitet. Osim imuniteta češnjak najviše pomaže kod kardiovaskularnih bolesti posebno pri regulaciji visokog krvnog tlaka i kolesterola u krvi.
On zapravo štiti krvne stanice i žile od upala, čime smanjuje rizik od infarkta, a tu je i njegov učinak na smanjenje stresa.
Tri do četiri režnja na dan sasvim je dovoljno. Kuhani je češnjak lakše probavljiv, pa ga mogu konzumirati one osobe koje imaju problema s želucem kada konzumiraju svježi češnjak.
- Češnjak je važna namirnica u prehrani ljudi, njegovo korištenje seže u daleku prošlost, jako je dobar za razne bolesti pogotovo za gripu i krvni tlak. Moram napomenuti da se ovo odnosi na naš luk, a ne onaj kineski ili španjolski koji uvozimo. Nadam se da će se i to uskoro promijeniti - kazat će Anel Krešić, proizvođač iz Vrgorca.
A Kina je najveći "neprijatelj" dalmatinskog luka. Uglavnom iz Kine i Španjolske u Hrvatsku se godišnje uveze oko 1800 tona češnjaka, za što se dalo više od trinaest milijuna kuna, što i te kako ruši domaću proizvodnju jer je uvozni jeftiniji i naravno niže kvalitete. Kina proizvede tri puta više bijelog luka nego ostatak svijeta zajedno. Iako je ta zemlja najveći izvoznik bijelog luka, kojim pokriva 75 posto svjetskog tržišta, upitan je način proizvodnje jer Kinezi luk izbjeljuju kemijskim sredstvima radi ljepšeg izgleda, što u konačnici nije ni približno ekološka proizvodnja kakva se može vidjeti na našim poljima.
Ali u uvjetima besparice kada se gleda svaka kuna ljudi kupuju ono što im je jeftinije. Ipak, domaći proizvođači se ne daju. U Hrvatskoj se godišnje zasadi 75 hektara češnjaka uglavnom u Slavoniji i Dalmaciji, što može zadovoljiti samo desetak posto hrvatskih potreba za češnjakom.
- Bez obzira na sve, najbolji češnjak na svijetu zove se šarac, a raste oko Trogira, reći će Mladen Debak, predsjednik Udruge proizvođača češnjaka “Šarac” iz Ljubitovice. Šarac je na izmaku, čuvaju se samo određene količine za lijek, kaže naš sugovornik, naglasivši da je potražnja iznimno velika te da je ostalo nešto kasnijeg luka dok je proljetni "planuo" pred sezonu gripe i prehlade.
- Nama je stalno pojačana potražnja za lukom. Koliko puta zovu dajte luka, ali nema! Ne proizvodi se toga puno. Znate kako je, dosta je starijih ljudi pa manje sade, a mladi rade u poduzećima - pojašnjava Debak. Čitavo selo proizvede dvadesetak tona. Ma da proizvedemo više, mogli bismo ići i na otkup za trgovačke centre, ali za sada ništa od toga. Ne možemo mi male količine distribuirati po trgovinama kada za misec dana nema luka, nismo onda ništa napravili, govori.
Zato ljubitovički luk prodaju izravno na kućnom pragu na vijence ili rešte kako ih zovu ili na tržnicama Šibenika, Trogira i Splita. Cijena je 100 do 150 kuna za reštu od 25 glavica, a pletu se i manje rešte od dvanest glava koje koštaju 50 kuna. Debak nam kaže da bolje idu manje rešte jer narod nema novca, pa gleda da prođe jeftinije a želi okusiti domaće.
- Ma, kakav kineski luk, ovaj naš je pravi. Ne znam tko bi kineski mogao jesti! Ne samo da nije zdrav nego može biti i otrovan jer su u njemu nađeni pesticidi, govori Debak pojašnjavajuću da će kineski luk kada se isjecka na blitvu oksidirati i pozelenjeti dok domaći ne mijenja boju. Pa ti jedi kineski, kaže Debak.
Dobar domaći češnjak je neizostavan i u kulinarstvu. Nema dobrog bakalara bez dobrog češnjaka, a tu je i njegov učinak na zdravlje. Slažu se svi, proizvođači, nutricionisti i kuhari. Među poklonicima dalmatinskog češnjaka je i naš poznati gastronaut Veljko Barbieri. Otkriva nam da dnevno konzumira nekoliko češnjeva, što mu i te kako pomaže u saniranju zdravstvenih tegoba, posebno za regulaciju krvnog tlaka.
- Izvorni domaći dalmatinski luk, baš kao i hercegovački, po okusu su jači i aromatičniji nego uvozni kineski ili španjolski, koji su dokazano genetski modificirani. Tako kada probam ljubitovički češnjak, jednostavno vidim da je to potpuno drugo povrće, jednako kako se razlikuje domaća rajčica od slične koja je uvozni GMO - kazat će Barbieri.
Država bi trebala poticati domaću proizvodnju češnjaka, što inače funkcionira s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. U velikim trgovačkim lancima opao je promet povrćem dok je porastao na malim tržnicama gdje prodaju domaći ljudi, što opet govori samo za sebe, smatra Barbieri, koji bezuvjetno vjeruje u ljekovita svojstva češnjaka.
- Stvarno je dokazano da regulira rad srca, smanjuje masnoće i tlak. To jedan od najboljih prirodnih lijekova - drži Barbieri. Međutim, jedni mu je problem neugodan miris koji ostaje još dugo nakon konzumacije.
Ali i tome se može doskočiti ako se nakon češnjaka pojede jabuka ili svježi peršin, otkrio nam je Barbieri, koji podsjeća da češnjak nalazimo na freskama faraonskih piramida.
- Njegova primjena protiv vampira i vještica zapravo je borba protiv raznih bolesti - pojasnio nam je Barbieri ta drevna vjerovanja da češnjak tjera uroke, vještice i vampire.
Unatoč mističnim svojstvima, češnjak je samo povrće odnosno namirnica koja ima široku primjenu.
- Češnjak je biljna vrsta koja se tradicionalno koristi u prehrani ljudi kao začin i dodatak jelima, no posjeduje potentna biološka svojstva i učinke na zdravlje ljudi - pojašnjava Nenad Bratković, magistar nutricionizma.
Češnjak je aromatična biljka i nezaobilazna u mnogim tradicionalnim jelima diljem svijeta, a tako i kod nas. Studija koje su provedene s češnjakom ima uistinu mnogo, preko 1000, no jednim su dijelom samo one koje su provedene na ljudima, a dijelom na laboratorijskim životinjama.
Također, većina tih studija bavi se proučavanjem učinka sastavnica češnjaka na srčano-krvožilni sustav, a tek onda na imunosni sustav i antimikroban i antiinfektivan učinak. Potencijalni povoljni učinci češnjaka su takvi da može smanjiti koncentraciju lipida (masti) u krvi te sprečavati zgrušavanje krvi (antitrombotski učinak češnjaka), a u nekima i smanjenja krvnog tlaka te kao takav ima i potencijal kliničke primjene - kazuje Bratković.
No, razina smanjenja kolesterola je 10% i to valja imati na umu pri objektivnom razmatranju i uvođenju terapije.
- Ekstrakt češnjaka proučavan je zbog svojih antimikrobnih aktivnosti protiv bakterija i gljivica, pa je tako u nekim studijama nađeno da češnjak djeluje kao faktor kočenja rasta gljivice Candida albicans te gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, pa tako i MRSA streptokoka. Također sumporni spojevi kao što je alicin glavne su aktivne komponente koje imaju povoljan učinak i omogućavaju antibakterijsku aktivnost, a potencijalno i antivirusnu pomoć.
Za razliku od mnogobrojnih provedenih studija o povoljnim učincima češnjaka na bakterije, one koje bi pokazale antiviralno djelovanje češnjaka su oskudne, i provedene su u in vitro uvjetima laboratorija. Još manje, ne postoje kliničke studije o učinku češnjaka na preventivnu infekciju virusom gripe. No, početne provedene in vitro studije pokazale su povoljan učinak i djelovanje na virus.
Tradicionalna znanja treba uvažiti no svakako i moderan stručan pristup o djelovanju, a još više o doziranju češnjaka. Naročito kod bolesnika koji uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi, lijekove za povišeni tlak, pa onda i lijekove za povišene masnoće u krvi, kako ne bi došlo do neželjenih učinaka na zdravlje - upozorava Bratković.
Ipak, on drži da kod zdravih ljudi ne bi trebalo biti nuspojava i bilo kakvih posljedica "predoziranja" češnjakom. Osim nadaleko poznatog mirisa koji se može osjetiti danima nakon konzumacije.