Više od 500 mještana Vrsina i Poljica potpisalo je peticiju kojom se protive da se na brdu Oblik u Vrsinama, općina Marina, proširi eksploatacijsko polje kamenoloma, što bi se uskoro trebalo naći u izmjenama i dopunama prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije.
Okupili su se prvo u Vrsinama, njih stotinjak, odakle su preko Gustirne u povorci s vozilima i transparentima poput onog "Ne damo Oblik i našu didovinu", stigli ispred Općine Marina gdje su došli pred načelnika Općine Ante Mamuta (Nezavisni), predati mu potpise i izraziti svoje nezadovoljstvo, budući da se na prostoru Oblika, nalaze njihovi "stoljetni maslinici, suhozidi, vinogradi, OPG-ovi, arheološko nalazište..."
- Prikupljanje peticije je išlo u dva toka, jedan je bio izravni, koji smo prikupljali od lokalnog stanovništva, odnosno mještana Vrsina i Poljica koji su izravno povezani sa Oblikom, budući da tu imaju zemlje, vinograde, masline, a drugi je išao online.
Prikupili smo tako više od 500 potpisa, što je izvanredan broj, ako uzmemo u obzir da ova mjesta imaju možda i manje od tisuću stanovnika, a to daje i jednu referendumsku težinu toj peticiji - smatra mladi Ante Matijaš, jedan od onih koji se angažirao u prikupljanju peticije.
Proces prenamjene
- Angažirala se na tome, zapravo, cijela zajednica. Namjera nam je bila napraviti pritisak prema Općini jer smo doznali kako je Općina pismenim putem zaprimila zahtjev iz Županije da se očituju o njihovom prijedlogu prenamjene zemljišta iz poljoprivrednog u gospodarsko. To je u procesu.
Međutim, Općina ima mehanizme kojima to može spriječiti, odnosno pobuniti se da do takvog scenarija ne dođe. Angažirali smo zato i odvjetnicu da nam pojasni te pravne stvari - navodi nam Matijaš, pojašnjavajući kako postoji već jedan kamenolom, negdje od 1939., gdje se eksploatiralo za lokalne potrebe.
- Evo, možete ga vidjeti odavde - pokazuje nam sugovornik prema brdu Oblik.
- Sredinom 2000. se privatizirao, industrijalizirao, danas je u vlasništvu Kineza. Poduzetnici shvaćaju da tu postoji ta kamena žila, pa su odlučili otvarati nove kamenolome, tako da nam se približava scenarij koji imamo u Planome, pored Trogira, ako se to ostvari da će sva ta teška mehanizacija prolaziti kroz mjesto.
Koliko smo mi istraživali trebaju se za to osigurati adekvatne pristupne ceste koje mi trenutno nemamo u selu. S druge strane kamenolom bi se približio na 150 metara od kuća, bila bi nesnošljiva buka, prašina... Jednostavno, suživot bi bio onemogućem, ne samo svakodnevnica nego i bilo koja gospodarska aktivnost koja je tradicionalna za ovaj prostor, poljoprivreda, stočarstvo, pa i turizam kojim se sve više ljudi bavi.
U svemu ovome vlada potpuni demokratski deficit, nismo uopće bili obaviješteni o mogućem otvaranju novog kamenoloma, sve se odvijalo skriveno u ladicama, računali su da ovi ljudi koji su radišni nemaju vremena odlaziti u Marinu na oglasnu ploču provjeravati što se tamo događa, a obaveza Općine je bila da nas o tome obavijesti, ali oni to nisu učinili - ističe nadalje Matijaš, a stariji mještani također poručuju kako neće dati svoju didovinu.
Dva Ivana Matijaša, jedan od njih nastariji, kaže, u selu, i još jedan Ante Matijaš su, kažu, također protiv takvog scenarija.
- Više od 2000 stabala maslina je s gornje strane brda, a ispod isto toliko. To su maslinici koji svake godine rađaju, na pravoj su poziciji. Tako da će oni to sve zatrovat, ako dođu, više tu neće moć ništa funkcionirat. To je šteta, a to su naši didovi, pradidovi sadili, ne želimo se toga odreć - prisnažuje Ante Matijaš, dok je pun emocija i 84-godišnji Rafael Radić kada se radi o njihovoj zemlji.
- Rođen san 1940. u Vrsinama, sedmo dijete u matere. Iman gori dvi particele. Evo, ljudi poznaju, 130 maslin iman u te dvi particele, a te su mi particele druga majka.
Pantin to sve još kad san ima 13 godin kako san gori pomaga. Sija se i buvar i prodava buvar, iza toga smo iskrčili za vinograd i traja je 30, 40 godin...
Sve san to održava jer mi je otac umra ranije... Ima tamo i kuća za turizam, lipo su jih ljudi izgradili. Ako nas ovo svrne, izgorili smo - jada nam se šjor Rafael.
- Eksploatacijsko polje bi u ovom slučaju zapasalo čak 40 tisuća četvornih metara, jugozapadno od postojećeg kamenoloma, prema samom mjestu, a prema predviđenim granicama tog eksploatacijskog polja iz županijskog prostornog plana, došlo bi čak na 50 metara od kuća - ističe i Mario Matijaš, jedan od onih koji se angažirao u prikupljanju peticije.
Razgovarali su i s potencijalnim investitorima iz tvrtke "Oblik kamen" registriranom u Splitu, čiji je jedan od četvero suvlasnika bivši igrač Hajduka i hrvatske nogometne reprezentacije Milan Miki Rapaić, koji su im potvrdili da im je namjera da idu u pravcu realizacije kamenoloma.
Legendarna Hajdukova ljevica jedan je od poznatih sportaša, koji se nakon okončanja uspješne karijere okrenuo biznisu s - kamenolomima!. U društvu mu je i naš legendarni tenisač Bruno Orešar, teniski partner prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je bio u poslu s bračkim "Jadrankamenom".
Kada je riječ o terenu, većim dijelom se vodi da je to u državnom vlasništvu, jer se ljudi koji su u posjedu i iako stoljećima tu zemlju obrađuju, što se vidi i obilaskom terena, nisu svi upisali u zemljišne knjige, navode nam ljudi nadalje.
Kada je riječ o tome, mještanin Nediljko Radić nam kaže kako postoji dokument da su 1893. godine ljudi otkupili od crkve zemlju i kako tu nije nikad bila šuma, nego se sve obrađivalo.
- Ja san se bija uvatija papira i uredno pribacija sa države na sebe svojih desetak parcela šta san ima. Općina je bila rekla da će pomoć mještanima oko toga - ističe Nediljko, dok odlazimo do grupice mještanki.
Uvijek uz narod
- Sakupili smo se ovdje da probamo nešto pomakniti na bolje. Žalosno je da ovo mjesto, koliko li je u njemu mladosti i starosti nekoć bilo, da nema ni dućan.
Evo, pet godina ima da je zatvoren. U mjestu imamo vrtić, školu, ljudi ulažu u svoje posjede, poljoprivedu, turizam...A, sad će nas zasut, a što je sljedeće, iseliti nas odavde? - pita se i gospođa Željka Radić na čiju izjavu potvrdno prisnažuju i njezine sumještanke.
- Sve samo kako ćedu malog čovika uništit, a slučajno se za ovo sve doznalo - vele mještanke.
Po dolasku pred Općinu Marina predstavnici okupljenih pitali su načelnika Mamuta: "Jel‘ stojite uz potpise? Jeste li uz narod?"
Na što je on odgovorio, a potom i u izjavi za medije kazao:
- Ja sam uvijek uz svoj narod i poznat sam po tome. Dogovorili smo se da ćemo kroz redovite izmjene i dopune županijskog plana uputiti prijedlog za izbacivanjem eksploatacijskog polja Vrsine iz tog prostornog plana županije.
Nije prekrasno, znali smo mi za to, čekali smo peticiju mještana jer skupa s kompletnom dokumentacijom ide u Splitsko-dalmatinsku županiju - rekao je načelnik.
Na novinarski upit koliko je to realno da prođe, potom je kazao:
- Ako budemo složni, općina Marina i mještani, realno je da toga kamenoloma ne bude.
Investitori su bili kod mene na sastanku, prijavili i kazali kako kreću u istražne radove, i kazali su mi zadnji put da idu razgovarati s mještanima oko imovinsko pravnih odnosa. Ako mještani ne prodaju svoje parcele teško će se pokrenuti uopće išta.
Mještani se moraju boriti za svoje parcele, neki su možda već upisani kao vlasnici, neki nisu, neke parcele su na državi to je jedna velika priča, ali ako se svi složimo do kraja, mislim da kemenoloma neće biti - poručio je načelnik Ante Mamut.