‘Puna škola đaka, a nema vrata‘: Mnogo je toga nepoznatog o voćki koja simbolizira jesen, izvor je vitamina i traži veliko strpljenje pri čišćenju

Marljivi blogeri Muzeja i galerija Konavala jesen dočekuju s nizom novih zanimljivih priča o prirodi, običajima i posebnostima Konavala.

Tako su u jednoj od svojih popularnih ‘samoniklih priča‘ otkrili manje poznate detalje o omiljenoj jesenskoj voćki - šipku, i to  onom ljutom.

Podsjetili su da tako da je među sokovima najvažniji upravo onaj od ljutog šipka jer je u našem kraju stekao status čistog zdravja i djeci najvećeg izvora C vitamina.

Raspuknuti plod špipka

- Šipci su se skupljali po šumi, one puknute ako su pale velike kiše prve bi se bralo, a cijele bi se ostavljalo na stablima za zimske dane. Doma bi slijedilo čevrtanje, posao koji su od gusta samo najstarije žene obavljale. Stare ruke babe ili tete čevrtale bi zrno po zrno samo zato što ih je život naučio čekanju pa s radošću znaju raditi što drugi ne vole: vaditi zrna iz okova kore. Te žene su cijeli život nešto čekale, trenirale strpljivost, živjele čekanje. Čekale su djecu, muževe, da prođe rat i bolest, da dođe mir i dobro, a čekajući da djeca narastu napijale su im zdravice sokom jutih šipaka sve dok ih ne bi navukle na njih da su ih sami mogli brat i hraniti se njima po šumi cijelu jesen. Te naše žene čekale su i godišnja doba, jedna za sijanje, druga za žetvu i trganje, a treća za šipke jer nakon toga sve zamre u zimi: noći duge, dani kratki i malo koji sunčan, baš kao u podzemlju - navodi se u blogu.