Kada je nedavno na raznim portalima objavljeno kako galebovi gutaju sve živo, od golubova do štakora, mnogi su se zgražali nad tim činom ptice koja spada u strašne grabljivice. U jednoj splitskoj FB grupi pojavila se i snimka galeba koja guta vjevericu, ali se kasnije utvrdilo da video nije iz Hrvatske. No, nedvojbeno je da galeb može pojesti i vjevericu, a kako smo vidjeli po splitskim ulicama - guta i štakore, golubove...
- Vidio sam te snimku. To je uistinu neugodno gledati, ali nije se dogodilo ništa neočekivano niti zabrinjavajuće. Smrtno je nastradala nama simpatična vjeverica, ali treba shvatiti da se radi o evoluciji koju nitko nije niti hoće zaustaviti – kazao nam je sinjski učitelj u mirovini Slaven Kardoš, zaljubljenik u prirodu i životinje koji je, sjeća se, još svoj maturalni rad prije više od 50 godina pisao na temu ptičje populacije.
U Hrvatskoj, kazuje nam Kardoš, živi 7 vrsta galebova: sredozemni, burni, klaukovac, tamnoleđi, crnoglavi, mali i riječni. Svi oni su grabežljivci, žive u kolonijama od nekoliko stotina do nekoliko tisuća jedinki, u pravilu su strvinari, razlikuju po rasprostranjenosti, okolišu u kojemu obitavaju i fizičkim predispozicijama lovca. Na našim prostorima najčešći je klaukovac, koji spada u velike galebove, teške i do 2 kilograma i s rasponom krila do 1,5 metara. To je vrsta grabežljivca s kojom se teško nositi.
U pravilu obitava uz morsku obalu, omiljena hrana su mu ribe i školjke, ali kada je gladan ne bira pa u njegovim lovačkim obrušavanjima kao žrtve znaju se naći male životinje, poput spomenute vjeverice, ali i zmije, kune, miševi... Galeb se nerijetko domogne obroka otimajući sendviče koje ljudi jedu na otvorenom, u ovim ljetnim mjesecima najčešće turistima. Koristeći njihov neoprez, jednostavno se sjuri iz visine, zgrabi hranu koju osoba drži u ruci i nestane ostavljajući zabezeknutu osobu u promišljanju što joj se i kako dogodilo.
Cocina pjesma "Galebi", uz ostalo, kazuje: A galebi čekaju, da i njima ča daju, u ribare oni viruju...
Jesu li ribari iznevjerili galebe i sve manje im daju pa se ovi moraju snalaziti za hranu na drugim izvorima?
Osim uz more galebovi kao svoje stalne destinacije imaju i druge vodene površine, uz jezera i rijeke. Posljednjih desetljeća može ih se susresti i na drugim mjestima. U zaleđu Splita, na primjer, na odlagalištima miješanog komunalnog otpada gdje u pravilu imaju hrane u obilju. Jedno vrijeme su se poput oblaka nadvijali nad sinjskim odlagalištem miješanog komunalnog otpada na Kukuzovcu radi čega su ih počeli nazivati leteći štakori.
Isto tako galebovi se sve češći mogu susresti u Sinjskom polju, naročito u vrijeme kada se oru parcele. Izoravanjem brazda otkrivaju se podzemna staništa voluharica i glista koje su na otvorenom laki plijen i slatki obrok letećim lovcima. Osim galebova u lovu na plijen u brazdama istovremeno su prisutne i vrane. Kako u pravilu u takvim okolnostima hrane bude dovoljno za sve između tih dviju ptičjih vrsta izostaje bilo kakav sukob.
Poslije svega ostaje nam vratiti se na Kardoševo podsjećanje kako evolucija nije zaustavljena. U borbi za samoodržanje i produženje vrste strada nemoćniji. Poput one vjeverice i drugih sitnih životinja koje se nađu na meti galebova, neupitnih velikih grabežljivaca.
