Oni koji 'sade crne bove' više nemaju nikakve šanse; Ilegalna sidrišta veliki su problem, ali Županija im staje na kraj visokom tehnologijom!

U cilju zaštite pomorskog dobra, te provođenja Zakona o pomorskom dobru, Splitsko-dalmatinska županija je već prije nekoliko godina počela s korištenjem dronova i to prilikom snimanja granica pomorskog dobra.
Time je došlo do ušteda vremena i novca jer se preskočio izlazak na teren, zbog detaljnosti i točnosti snimki dronova, vele nam iz Županijskog Upravnog odjela za turizam i pomorstvo, odnosno njihovih pododsjeka, Matea Dorčić, voditeljica pododsjeka za granice pomorskog dobra te pododsjeka za nadzor čiji je voditelj Frane Radelja koji nam je, među ostalim, pojasnio kako se dronom "love" ilegalna sidrišta.

– Splitsko-dalmatinska županija nema svoje dronove jer za njih je potrebno imati dozvole i obučenog "pilota", stoga smo, kao i za granice pomorskog dobra iskoristili javnu nabavu usluge snimanja dronom i izrade elaborata. Time skidamo odgovornost Županije za vrlo skupu opremu i eventualne nesreće i omogućujemo inkognito dolazak na teren.

Na teren izlazi Povjerenstvo za nadzor koncesija na pomorskom dobru na području Splitsko-dalmatinske županije, koji se, prema Uredbi o postupku davanja koncesija na pomorskom dobru, sastoji od predstavnika Lučke kapetanije, Upravnog odjela nadležnog za izdavanje dozvola i Porezne uprave. Tom se prilikom uglavnom koristi brod Lučke kapetanije koji je vrlo glasan i lak za praćenje. Stoga koncesionari u velikoj većini slučajeva znaju da dolazi kontrola – veli nam Radelja, dodajući kako su se problemi počeli pojavljivati kod luka posebne namjene – sidrišta.

Naime, ako bi koncesionari koristili sidrište izvan gabarita, čiji je obuhvat i broj sidrenih sustava utvrđen ugovorom o koncesiji i lokacijskom dozvolom, s razine mora teško bi bilo provjeriti obuhvat, a i eventualni višak bova, odnosno sidrenih sustava, do dolaska kontrole bi nestao, pojašnjava nadalje.

– Snimkom uz pomoć drona iz broda dobiva se faktor iznenađenja. Luke posebne namjene - sidrišta su inače predmet najčešćih prijava i žalbi turista nautičara. Sva nelegalna sidrišta, odnosno ona sidrišta koja se koriste u gospodarske svrhe bez pravne osnove i ishođenog akta za zahvat u prostoru uklanjamo na temelju rješenja Lučke kapetanije jer se radi o izvanrednom održavanju pomorskog dobra za koje je Županija nadležna temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama – kazao je Radelja, zahvaljujući Lučkoj kapetaniji na pomoći, ali ujedno i apelirajući Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

– Ministarstvo bi trebalo osigurati Lučkim kapetanijama financijske i kadrovske resurse te opremu. Ako treba, može i Županija pripomoći sa sredstvima. Sigurnost građana na moru i pomorskom dobru i pravodobna reakcija na kršenja zakona trebaju biti prioritet - ističe naš sugovornik.

Splitsko-dalmatinska županija, odnosno Upravni odjel za turizam i pomorstvo i Javna ustanova "More i krš" izradili su, saznajemo nadalje, Studiju sidrišta kroz koju se napravila analiza 53 lokacije za sidrišta u našoj Županiji, od stotinjak lokacija za sidrište koje su predložile jedinice lokalne samouprave.

– Studija sidrišta stručna je podloga za dopune i izmjene, odnosno donošenje novog, Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije na osnovi navigacijskih i meteoroloških obilježja, tehničko-tehnoloških i prometno-plovidbenih obilježja, mjera maritimne sigurnosti, karti staništa ekološke mreže Natura 2000, popisa evidentiranih strogo zaštićenih vrsta, tehničko-tehnoloških načina sidrenja i organizacije sidrišta. Ona definira prostorni obuhvat koncesijskog polja luke posebne namjene – sidrišta i uvjete koje investitor mora udovoljiti za ishođenje potrebnih dozvola i rješenja.

Luka posebne namjene – sidrište odnosi se na izgradnju (postavljanje) i gospodarsko korištenje trajnog sustava sidrenja na temelju koncesije koju dodjeljuje Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije – navodi Radelja, dodajući kako su lokacije izabrane prema višekriterijskoj analizi gdje su prioritet imali zaštita okoliša, primjerice posidonije, zatim potrebe tržišta koje se odnosne na uslužne i gospodarske djelatnosti uz more, kao i sigurnost plovidbe, gdje je riječ o plovidbenim putevima, podmorskim kabelima i slično. U sklopu izrade Studije sidrišta napravio se monitoring luka posebne namjene – sidrišta koje se koriste bez i sa pravnom osnovom.

– Plovidbeni putovi nautičkog turizma povezuju nautičke centre, domaće ili inozemne, s najatraktivnijim turističkim odredištima na Jadranu, gradovima uz obalu, nacionalnim parkovima, otocima, uvalama, i tako dalje). Najveći otoci Županije upravo su i najvažnije turističke destinacije, posebno nautičkog turizma (Brač, Hvar, Vis, Šolta, Drvenik...). Očito je da su glavni smještajni kapacitet plovila u lukama odnosno marinama na kopnu, a glavna odredišta nautičara otoci i područje oko njih. Dakle, većini nautičara glavne destinacije su na otocima, pa će i potreba za vezom, odnosno sidrištima na tim istim destinacijama biti daleko veća u odnosu na područja uz kopno.

Zbog razvedenosti obale broj potencijalnih sidrišta i zakloništa jako je velik, na cijelom Jadranu prema Peljaru ima ih oko 380. U Splitsko-dalmatinskoj županiji broj potencijalnih sidrišta i zakloništa također je velik. Pored luka i lučica gotovo svaka veća uvala može predstavljati potencijalno mjesto zakloništa. Sva sidrišta i mjesta zakloništa, osim u Peljaru, označena su i na navigacijskim kartama – govori Frane Radelja pa navodi što sve izvršitelj usluge nadzora dronom treba pripremiti.

– Potrebno je pripremiti grafičku dokumentaciju koja se prikazuje na orthophoto podlozi, na kojoj su prikazane i granice koncesijskih područja u službenom geodetskom sustavu Republike Hrvatske te prikazan obuhvat korištenja pojedine lokacije, a u svrhu određivanja eventualnog povećanja obuhvata od ugovorenog koncesijskim ugovorom.

Za luke posebne namjene – sidrišta, potrebno je odrediti granicu koncesijskog područja, prekontrolirati obuhvat korištenja, prekontrolirati broj sidrenih naprava, položaj sidrenih blokova te smještaj unutar koncesijskog područja. Prekontrolirati eventualno postavljene pontone ili ostale naprave za pristup pomorskom dobru te prekontrolirati smještaj unutar obuhvata koncesije.

Osim navedenih kontrola, potrebno je prema dostavljenoj Studiji gospodarske opravdanosti, Idejnom projektu, Lokacijskoj dozvoli i Ugovoru o koncesiji, prekontrolirati radnje te položaj objekata, opreme i naprava prema planu korištenja pomorskim dobrom.

– Obveza izvođača je izraditi detaljan izvještaj, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. U izvještaju je potrebno obraditi sve navedene kontrole te dati izvještaj. Sve uočene nepravilnosti je potrebno istaknuti u izvještaju. Grafički dio se sastoji od geodetski umjerene orthophoto podloge u službenom geodetskom mjerilu Republike Hrvatske. Na podlozi mora biti jasno označena granica koncesije definirana u koncesijskom ugovoru te u slučaju povećanja obuhvata, s obzirom na obuhvat koncesijskog ugovora, potrebno je utvrditi stvarni obuhvat korištenja.

Sve lomne točke, kao i značajne točke je potrebno opisati geodetskim koordinatama u službenom geodetskom sustavu Republike Hrvatske – pojasnio je Radelja i nastavlja:
– Tekstualnim dijelom će se opisati ono što je zapaženo terenskim pregledom, te će se priložiti i fotodokumentacija. Naručitelj mora osigurati za to adekvatno plovilo, čime bi se osigurao izvid u uvjetima bez prethodne najave te je spriječen ikakav utjecaj na lokalitet – kazao je Radelja detalje koji su potrebni za cjelovitu realizaciju kontrole, zaključujući kako se izvidom na takve ili slične načine osigurava uvid u svakodnevno stanje stvari te način korištenja prostora, a sve s ciljem pravodobne reakcije nadležnih službi i uklanjanja nelegalno postavljenih predmeta i objekata u pomorskom dobru.