Oko 150 stanovnika Arbanije, Žednog i Okruga morat će dokazivati da je 1.200.000 metara četvornih zemljišta s južne strane otoka Čiova još od 1876. godine u posjedu njihovih obitelji, kako ono ne bi pripalo hrvatskoj dominikanskoj provinciji Navještenja Blažene Djevice Marije iz Zagreba koja se poziva na njegovo vlasništvo, tvrdi skupina građana iz Arbanije.
Prije dvadesetak dana ostali su, kažu, šokirani viješću da Područni ured za katastar u Trogiru šalje pozive građanima za saslušanje radi zahtjeva spomenute provincije za upisom na to zemljište.
Pozive, dodaju ogorčeni Arbanasi, Katastar uglavnom šalje na adrese umrlih osoba, ne vodeći računa o njihovim nasljednicima. Budući da pošta pozive ne prosljeđuje umrlima, oni se ponovno vraćaju u Katastar i tu nastaje prava “smicalica” za građane, rekla je Marica Belas, prema čijem je saznanju pošta vratila 40 takvih poziva.
Stoga oštro prozivaju Katastar da je u sprezi s dominikancima i da im izravno pomaže da se domognu zemljišta na koje su, kako ističu, oko bacili i “namirisali” ga kao zlatni rudnik pun novca prije godinu dana, otkako je izgradnjom tunela u sklopu Ekoprojekta “Kaštelanski zaljev” probijena cesta koja otvara mogućnost da donedavno nepristupačan teren zarastao u šumu, u najatraktivnijoj čiovskoj uvali, postane građevinsko zemljište za prodaju domaćim i stranim biznismenima.
Ana Belas tvrdi da je led probijen i da je već prodana jedna parcela, na kojoj će se graditi zgrada s 24 stana.
- Otkako su se pojavili šeici i Rusi, očito je dominikancima proradio ćuk u glavi. Rekli su, idemo se dokopati vlasništva na tamošnjim česticama, pa ćemo ih prodavati za 200-300 eura po kvadratu – ljutito će Anka Kalinić.
– Zašto je Katastar pozive izvjesio s unutrašnje strane uredskih prostorija, a ne vani, da ih svi građani vide, ako su stvari čiste? – upitala je Marica Belas, te podsjetila kako neki građani, koji su se već upustili u potragu za dokumentacijom, do nje ne mogu doći jer im Katastar ni to ne dopušta.
 |
| Foto: Gordana Dragan / EPEHA |
Dominko Belas kaže da je tražio preris svoje parcele i dobio odgovor da ga ne može dobiti jer je na četiri mape.
Milan i Josip Klarić upozoravaju kako će u istjerivanju pravde najviše zaraditi odvjetnici i geodeti. Budući da ima građana koji su uspješno riješili ovaj problem i postali vlasnici zemljišta, uvjereni su da će to i njima poći za rukom. Pitaju se zar po zakonu nije dovoljno 100 godina da se od posjednika postane vlasnik zemljišta.
Doznajemo da neki imaju na toj lokaciji 20, pa i više tisuća četvornih metara. Očekuju reakciju i od Grada Trogira koji, navodno, tamo ima parcelu od oko 10.000 kvadrata.
Provincijal Gavrić: Spremni smo za nagodbu s građanimaProvincijal Anto Gavrić tvrdi da je riječ o zemlji samostana sv. Križa te da od 1876. godine nije u posjedu građana, o čemu svjedoče samostanske knjige. Dodao je kako je agrarnom reformom tridesetih godina prošlog stoljeća, kad se zemljište dodjeljivalo seljanima u posjed, učinjena velika nepravda jer je tada trebalo riješiti imovinsko-pravne odnose. To uviđa i sud, jer ima parnica koje se vode od osamdesetih godina. Prema sadašnjim hrvatskim zakonima, parničenje bi moglo potrajati stotinu godina. Stoga smo uputili Saboru zamolbu da riješi ovu situaciju i očekujemo ubrzo odgovor, kazao je provincijal Gavrić. Podsjetio je na to da su dominikanci spremni za nagodbu s građanima. |
Trogirski Katastar: bez komentaraNa upit da komentira prozivke Arbanasa, voditelj ispostave Ureda za katastar u Trogiru Joško Rogulj pročitao nam je tek članak 63. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kazavši kako dalje nema što komentirati, a da za to nema ni ovlasti. |