Tako su planirane sunčane elektrane Alebića kula (Hrvace), Bitelić, Blizna, Bogomolje (Otok Hvar), Dicmo, Dugobabe, Dugopolje, Gala, Gdinj (Otok Hvar),Gornji Humac (Otok Brač), Hvar (Otok Hvar), Kaštelica, Konačnik, Kosore, Lećevica, Ljubitovica, Peruča-Derven, Peruča-Ljut, Primorski Dolac, Proložac, Runjik, Sestanovac, Sinj - Bajagić,Tijarica, Vedrine, Vis (Griževa glavica), Zadvarje.
Važno je podsjetiti kako sunčane elektrane trebaju biti udaljene najmanje 200 metara od granice naselja ili turističkih zona, a od od gradnje su izuzeta poljoprivredna zemljišta i zemljišta značajna za očuvanje stabilnosti i bioraznolikosti šumskog ekosustava.
Najveće sunčeve elektrane u Tijarici i Gornjemu Humcu
- Obnovljivi izvori energije značajnije će se koristiti na području grada Trilja - kaže triljski gradonačelnik Ivan Šipić.- Na prostoru grada Trilja prostornim planom iz 2013. planirano je više polja za montažu panela radi proizvodnje sunčane energije. To su: Tijarica s oko 450 hektara (Bradarića kosa, Dolovi) i polje Vedrine s oko 480 hektara, Runjik - Bisko s oko 150 ha i Nova sela (Nugao) s otprilike 560 ha. U sklopu gospodarske zone Čaporice, na krovištu pogona za distribuciju soli instalirana je elektrana od 325 kV. Na prostoru grada Trilja izgrađena je Hidroelektrana Đale koja nakon rekonstrukcije ima proizvodnju od 45 MW - kaže Šipić.
Triljski čelnik vjeruje da će se sunčevim elektranama značajno osnažiti gospodarstvo ovog dijela županije i donijeti energiju iz vjetra, vode i sunca.
Sunčeva elektrana u Tijarici spada među najveće u Županiji, a uz nju po veličini je i Gornji Humac na otoku Braču s mogućnošću realizacije po 50 MW instalirane snage. Sunčana elektrana na Braču nastala je kao prijedlog općina Selca i Pučišća gdje su oba prijedloga objedinjena u jedinstvenu lokaciju, jednu od najperspektivnijih u županiji.
Energija iz sunčanih elektrana svakim danom postaje cijenom prihvatljivija pa ako se nastavi ovakav trend, valja očekivati veći razvoj ovih potencijala, za razliku od dosadašnje prakse, gdje se sunčeva energija uglavnom proizvodi i koristi za pojedinačnu opskrbu postojećih objekata.
Novi dalekovodi Peruča - Livno i za jug Hrvatske
U donjem toku rijeke Cetine, nizvodno od brane Prančevići, ovim planom izostavljeni su već prije planirani objekti malih hidroelektrana snage do nekoliko megawata, a sve u svrhu očuvanja prirodnih ljepota i bioraznolikosti rijeke Cetine, a koja se u posljednje vrijeme sve više posjećuje u okviru turističke ponude.Unatoč tomu, deset planiranih malih elektrana na gornjem toku Cetine i rijekama Jadro, Ruda, Ovrlja, Rumin te jezeru Ričice u općini Proložac, omogućavaju razvoj i ovog načina iskorištavanja obnovljivih izvora energije.
Uz proizvodnju posebna pozornost posvećena je modernizaciji sustava prijenosa električne energije, tako da je Prostorni plan dopunjen s velikim brojem novih dalekovoda i trafostanica. Za regionalno povezivanje s elektroenergetskim sustavom Bosne i Hercegovine planiran je novi 400kV (kilovoltni) dalekovod Peruča - Livno, a novi 400kV dalekovod planiran je za bolje povezivanje s krajnjim jugom Hrvatske.
SLIJEDI:
Ceste koje život znače
OJDANA KOHAREVIĆ
