Nedavno lansiranje i slijetanje na Mars kad je u NASA-inoj misiji na taj daleki planet prvi put uspješno poslan rover Perseverance te započeta potraga za dokazima davnog života na Crvenom planetu pratilo se diljem svijeta.
No taj pothvat, budući da je u projektno-znanstvenom timu od 450 ljudi i dobar dio žena, među kojima su i dvije Hrvatice, pobudio je zanimanje i kod nas, osobito po pitanju "ženske kvote" u istraživanju svemira.
O tome smo za Slobodnu Dalmaciju, između ostaloga, popričali s dr. sc. Koraljkom Mužić, 40-godišnjom docenticom na splitskom PMF-u, astrofizičarkom i profesoricom na portugalskom sveučilištu u Lisabonu.
Kako se u Hrvatskoj postaje astrofizičarka?
– Studirala sam fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija odlazim u Njemačku, na doktorski studij na Sveučilištu u Kölnu, te na Institutu za radioastronomiju"Max Planck" u Bonnu.
Nakon doktorata usavršavala sam se na Sveučilistu u Torontu, te radila kao astronom na jednoj od najvećih svjetskih zvjezdarnica European Southern Observatory u Čileu. Za postati astrofizičar najčešće se studira fizika, ili astrofizika, iako ima kolega koji također dolaze iz područja poput matematike ili informatike.
U moje doba nije postojao smjer astrofizike u Hrvatskoj, ali danas postoji, i to na nekoliko sveučilišta, uključujući Sveučilište u Splitu. Nakon magisterija slijedi doktorat, koji velika većina hrvatskih astrofizičara ostvari na međunarodnim institucijama.
Angažirani ste na brojnim institucijama.
– Da, angažirana sam kao vanjski suradnik na splitskom PMF-u, gdje predajem nekoliko predmeta iz područja astrofizike na diplomskom smjeru iz astrofizike i fizike elementarnih čestica. Međutim, moje primarno zaposlenje trenutno je na Sveučilistu u Lisabonu u Portugalu gdje se uglavnom bavim istraživačkim radom, mentoriranjem studenata, i nešto manje samim predavanjima.
Našla sam vaš tekst na stranici koja nosi naziv "Space Girls Space Women". Je li to neki "ženski svemirski projekt"?
– "Space Girls Space Women" je projekt Europske svemirske agencije (ESA) u svrhu promocije karijera vezanih uz istraživanje svemira među djevojkama i djevojčicama, koje se u prosjeku rjeđe odlučuju za takve poslove.
Projekt je uključivao izložbu i intervjue s dvadeset, uglavnom mlađih, žena koje studiraju ili rade na temama vezanim uz astronomiju, te svemirsku industriju.
U mom slučaju, posjetili su me na mom tadašnjem radnom mjestu na zvjezdarnici Paranal u čileanskoj pustinji Atacami. Bilo je zabavno.
Rođeni ste u Solinu. Što je jednu curicu iz maloga mjesta privuklo zvijezdama?
– Pa ne znam točno reći što je bilo presudno, uvijek su mi bile zanimljive teme vezane uz zvijezde i astronomiju.
Negdje u srednjoj školi sam počela malo više čitati i učiti o svemiru. Kući smo imali knjigu "Cosmos" Carla Sagana koja je zbilja inspirativna, tu je nekako sve počelo.
Koliko sam razumjela, vaša je majka profesorica fizike i matematike. Jeste li od nje "povukli" tu crtu?
– Da, moja mama je profesorica matematike i fizike, i radi u jednoj solinskoj osnovnoj školi. Pretpostavljam da sam od nje povukla interes za prirodne predmete, iako sam sigurno neke stvari pokupila i od tate.
Roditelji su nas djecu uvijek poticali da se bavimo onim što nas zanima, nisu nam puno nametali, tako da na kraju moja braća i ja imamo prilično različite interese, jedan je povukao više na umjetničku stranu, a drugi radi sa psima.
Doktorirali ste s temom koja se tiče Mliječne staze. Nama laicima to se čini egzotičnim – ima li nešto što bi tamo, tako daleko, moglo i običnim neznalicama, biti zanimljivo?
– Ima, kako da ne! U središtu naše galaksije, Mliječne staze, nalazi se crna rupa koja ima masu četiri milijuna puta veću od našeg Sunca.
Iako je postojanje te crne rupe predviđeno prije nekoliko desetljeća, trebale su godine i godine promatranja, sa sve savršenijim teleskopima i instrumentima, da se to i dokaže. Danas s velikom sigurnošću možemo reći da supermasivna crna rupa doista postoji u središtu Mliječne staze, za što je prošle godine dodijeljena i Nobelova nagrada za fiziku.
U mom doktorskom radu bavila sam se izračunom kretanja brojnih zvijezda, te međuzvjezdanog materijala u blizini te iste crne rupe.
Međutim, u međuvremenu sam promijenila područje interesa, te danas istražujem nastanak zvijezda i smeđih patuljaka, misterioznih nebeskih tijela koja se po masi nalaze negdje između zvijezda i planeta – imaju sličnosti i s jednima i s drugima, ali zapravo još ne znamo sa sigurnošću nastaju li na način na koji se rađaju zvijezde, ili pak planeti.
Nije mi namjera biti nepristojna... Ali treba li čovjek biti malo lud da bi se bavio zvjezdanim patuljcima? Jesmo li na Zemlji sve tajne već otkrili?
– Ne znam bih li se složila da treba biti malo lud. Možda, ako pod time podrazumijevamo bavljenje poslom koji je većini prilično egzotičan, zahtijeva dosta truda, možda i odricanja, a sve u današnjem društvu u kojem se uspjeh uglavnom mjeri kroz novac i moć.
Čovječanstvo je oduvijek bilo fascinirano noćnim nebom, astronomija je i jedna od prvih znanosti, a ako se malo dublje zagledate u svemir, postaje vam jasno i zašto. U njemu ima toliko nepoznanica i novih stvari za otkriti i naučiti...
No jako smo daleko od otkrivanja svih tajni i za najbliži dio svemira, mnogo je toga što još ne razumijemo o Sunčevom sustavu, pa i o samoj Zemlji, a kamoli o udaljenim galaksijama.
Vi uspješno slijedite svoju zvijezdu no... Imaju li zvijezde "karakter"?
– Svaka zvijezda ima svoj karakter, razlikuju se po masi, po veličini, ukupnom sjaju i boji, neke zvijezde izbacuju materijal, neke pulsiraju, a neke imaju pjege.
Također se mijenjaju tijekom svog životnog ciklusa, mijenjaju kemijski sastav, rastu, postaju sjajnije, a na kraju gube sjaj i energiju te, mogli bismo reći, umiru.
Pritom masivne, jako sjajne zvijezde izgaraju svoj materijal brzo, te žive kratko, dok manje zvijezde racionalnije troše svoje gorivo i imaju jako duge živote.
Poučno...
– Naravno, no, kad kažem "kratko", govorimo o milijunima godina.
Nedavno je na Mars uspješno poslan rover Perseverance koji će pokušati prikupiti uzorke na osnovi kojih će znanstvenici utvrditi je li na tom planetu bilo života. U timu vrhunskih znanstvenika je i znanstvenica rođena u Kumrovcu, Tanja Bosak. Je li teško mladoj ženi iz male zemlje i još manjeg mjesta postići takav uspjeh?
– Pratila sam događanja oko slanja ove misije na Mars, zbilja me fascinira sve oko istraživanja Sunčeva sustava, tu možemo naučiti ogromne količine detalja koje nikada nećemo imati priliku vidjeti u drugim planetarnim sustavima.
Ne znam bih li rekla da je postići takav uspjeh teško, jer to je prilično relativno. Naravno da on iziskuje puno truda, učenja, napredovanja, i veliku dozu kreativnosti, ali ako imate jasan cilj i volite svoj posao, daleko možete dogurati.
Sigurno, ako živite u mjestu u kojem postoje aktivnosti vezane za vaše područje interesa, npr. zvjezdarnice ili astronomska društva, imate priliku brže učiti, ali mislim da to nije presudno, naročito s današnjim jednostavnim pristupom mnoštvu informacija.
Kakvi su vaši splitski studenti u usporedbi sa studentima u Portugalu? Mi smo mala zemlja kojoj bi znanost morala biti jedan od ključeva budućnosti.
– U Splitu imamo zbilja odličnih studenata! Neki od njih su jako motivirani za astrofiziku, i to me baš veseli.
Ja ih nastojim naučiti osnovama fizike zvijezda i galaksija, ali isto tako produbiti u njima interes za istraživanjem nepoznatog, jer astronomija je znanost koja se konstantno razvija, mijenja, i preispituje, i u kojoj još mnogo toga imamo za otkriti. Smjer Astrofizike i fizike elementarnih čestica na splitskom PMF-u je relativno nov, pa se nadamo se da će i interes studenata za njega s vremenom rasti.
No pandemija je stvari zakomplicirala...
– Mislim da ovoj trenutnoj, "korona-generaciji" studenata zbilja nije lako.
Evo, ja već godinu dana održavam nastavu online, i to funkcionira prilično dobro, iako me moja trenutna generacija studenata još nije vidjela "uživo".
Taj direktni kontakt jako nedostaje, i otežava komunikaciju sa studentima. Nadajmo se da će se stvari uskoro vratiti u kakvu-takvu normalu!
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna