Revitalizacijom do europske konkurentnosti

Povijest luka je, kao i povijest pomorske plovidbe i trgovine, dio povijesti civilizacije. Razvoj luka neodvojiva je od povijesti gradova kao najzrelijeg dijela ljudske zajednice tijekom posljednjih pet tisuća godina. Na razvedenoj, za plovidbu sigurnoj, istočnoj obali Jadranskog mora, uz koju su od prapovijesnog “jantarskog puta” pa do današnjih turističkih ruta, uvijek plovili brodovi, svoje mjesto i civilizacijsku ulogu našao je i grad Split sa svojim lukama.

Povezivanjem s kontinentalnim središtima željezničkom prugom početkom dvadesetog stoljeća, Split poprima fizionomiju i obilježja političkog i gospodarskog središta Dalmacije, a njegova teretna luka odgovarajuće značenje u transportu roba. Između dva svjetska rata, teretna luka dobiva na svojoj važnosti i doživljava gospodarski uzlet kao središnja luka istočne obale Jadrana. Od svog osnutka 1945. poduzeće se stalno razvijalo i ostvarivalo sve bolje pretovarne rezultate. Nažalost, ratna zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća su u potpunosti prekinula promet roba splitskom teretnom lukom te je 1995. on iznosio simboličnih 6276 tona.

Od 2002. luka ponovo počinje bilježiti rast pretovarenog tereta, ali prethodni su događaji ostavili negativne posljedice te definirali putanju za sljedećih 18 godina poslovanja. Neodgovarajuća i zastarjela željeznička infrastruktura dovela je do preusmjeravanja tereta prema bližim susjednim ili čak znatno udaljenijim europskim pomorskim lukama. Povrh toga, propušten je važan investicijski ciklus ulaganja u suvremene tehnologije i nove lučke kapacitete.

Dolaskom sadašnje uprave u 2020. godini obilježen je početak novog vala pozitivnih promjena. Za primarni zadatak postavljena je transformacija, modernizacija i povećanje konkurentnosti teretne luke Split, prateći najviše ekološke standarde.

Danas se bilježe rekordni rezultati u količini prekrcanog tereta. U prošloj je godini u usporedbi s 2020. prekrcano 85 posto više tereta, a ove godine luka je na odličnom putu da zabilježi rast od dodatnih 20-30 posto. Sveukupno, riječ je o više od milijun tona prekrcanog tereta, što je količina koju teretna luka Split nije zabilježila u svojoj 78-godišnjoj povijesti.

Posljednjih godinu dana ostvaruju se rekordne količine u prekrcaju rasutog tereta, naročito starog željeza, i to zahvaljujući uspješnoj suradnji s C.I.O.S. grupacijom. S obzirom na to da grupacija planira znatno veći opseg rada na poslovima skupljanja, obrade i prodaje metalnog otpada, što neposredno utječe na poslovnu strategiju i planiranje, ostvarena je poslovna suradnja s društvom “Jadroplov” čiji brodovi “Solin” i “Split” od sada redovno odvoze rekordne količine starog željeza iz Splita za Tursku.

Nastavljajući s misijom primjene najviših sigurnosnih i ekoloških standarda, sljedeći korak je ulaganje u lučku mehanizaciju. Uloženo je oko četiri milijuna eura u opremanje i modernizaciju luke te kupnjom nove dodatne dizalice nosivosti 150 tona otvoren put novim poslovnim prilikama. Naime, umjesto dosadašnjeg rada s manjim brodovima od oko 5000 tona nosivosti, sada se radi s brodovima od 40.000 tona nosivosti i više.

Nažalost, već godinama luka se susreće s raznim infrastrukturnim nedostacima na području pod svojom prvenstvenom koncesijom: učestala puknuća dotrajalih vodovodnih cijevi, dotrajalost kolosijeka, skladišta i operativnih površina te razni drugi infrastrukturni nedostaci. S obzirom na to da dotrajala infrastruktura zahtijeva potpunu rekonstrukciju i zamjenu, njezino redovito održavanje i saniranje problema nije dostatno ni adekvatno dugoročno rješenje problema.

Problem financiranja izgradnje lučkih kapaciteta svakako je jedno od najvažnijih pitanja razvoja pomorskih luka. Održavanje i izgradnja temeljne lučke infrastrukture i suprastrukture (prilazni kanali, obale, lukobrani, jaružanje, ceste, željeznica i sl.) u nadležnosti su javnih institucija koje upravljaju lukama, poput lučkih uprava bez obzira na to jesu li one državne (Hrvatska, Italija, Francuska) ili gradske (Belgija, Njemačka, Nizozemska), dok je prekrcajna oprema, odnosno lučka mehanizacija u nadležnosti privatnih lučkih operatora. Ovakav primjer suradnje temelji se na načelima javno-privatnog partnerstva i danas predstavlja jedan od najprihvatljivijih načina razvoja lučkih kapaciteta u Europi i svijetu.

Europski lučki sektor je uslijed jake konkurencije među lukama postao veoma važna privredna djelatnost. Pozitivni utjecaj koji proizlazi iz lučkih djelatnosti je višestruk i ne odnosi se samo na djelatnosti koje su usko vezane uz lučke usluge, već i na ukupnu gospodarsku djelatnost neke zemlje ili regije. Pomorske luke, danas, predstavljaju složena čvorišta različitih načina transporta u čiji su rad uključeni brojni gospodarski subjekti. Ovo je samo jedan od razloga zbog čega bi se trebalo težiti tendenciji razvoja pomorskih luka u Europi.

S jasnom vizijom daljnjeg poslovnog razvoja u luci smatraju da je jedini ispravan način pristupiti temeljitoj, sveobuhvatnoj revitalizaciji. Naš plan je realizirati projekte koji će obuhvatiti rekonstrukciju cjelokupne željezničke mreže, svih prometnih i operativnih površina te ostale infrastrukture, jaružanje morskog dna uz obalu te prateće intervencije u zaštiti obalnih zidova, ugradnju solarnih panela radi proizvodnje električne energije te izgradnju postrojenja za opskrbu brodova električnom energijom.

Zahvaljujući činjenici da se strategija i aktivnost temelji na održivom pristupu usklađenom s ciljevima pomorskog razvitka Republike Hrvatske, teži se postati specijalizirana luka za rasuti i kontejnerski teret integrirana u europski multimodalni pravac.