Novi visoki let ‘Laste‘ na krilima tradicije i užitka

Unazad 70 godina mala gradska pekarnica marljivim i požrtvovnim radom svojih 14 zaposlenika započinje Lasta priču. Želja i potreba za rastom rezultirala je uvođenjem novih proizvoda - vafla i keksa 1977. godine. S tim ulaganjem Lasta postaje jedan od najvećih konditorskih giganta tog vremena. Nakon toga svako je kućanstvo imalo omiljeni Lasta proizvod koji postaje poveznica nostalgičnih trenutaka kroz generacije. Izazovnih 90-tih godina uslijedilo je teško razdoblje za Lastu da bi nakon dugog perioda preživljavanja, kao dio iznimno uspješne grupacije Violeta, ponovno raširila svoja krila 2022. godine.

Kupnja posrnulog vrijednog brenda tražila je značajnu investiciju. Što ste sve morali napravili u "Lasti" kako biste je ne samo oživili nego i podignuli na razinu moderne tvrtke?

– U obnovu i ponovno pokretanje proizvodnih pogona "Laste" uloženo je 10 milijuna eura u strojeve te tvrtka danas raspolaže s dvije proizvodne linije – linijom za proizvodnju keksa i linijom za proizvodnju vafla. Dnevno može proizvesti i do 2,5 milijuna komada keksa, godišnji kapacitet tvornice je trenutno 13.000 tona.

Svi stari strojevi su maknuti i kupljeni su novi, od europskih proizvođača iz Njemačke, Italije i Švicarske koji imaju dugu tradiciju proizvodnje konditorskih proizvoda i koji su godinama dosegli najveći stupanj automatizacije i robotizacije. Proizvodnja keksa i vafla mora zadovoljiti i visoke sanitarne standarde. Stoga je tvornica morala biti i građevinski obnovljena, što je tražilo visoka ulaganja, koja su dosegla iznos gotovo kao i ulaganja u nove strojeve.

Dalje predstoji ulaganje u percepciju i imidž brenda, koje na tržištima s puno konkurenata kakva su naša mora biti konstantno i strateški promišljeno.

S kolikim ​kapacitetom "Lasta" danas radi, kakav je proizvodni asortiman, kakav promet ostvaruje, na kojim tržištima je prisutna, posluje li pozitivno?

– Proizvodnja u "Lasti" je trenutno organizirana u dvije smjene, a zbog rasta postojećih tržišta, širenja na nova tržišta te lansiranja novih proizvoda, sve češće se uvodi i treća smjena. U asortimanu trenutno imamo osam različitih proizvoda, koji dolaze u 17 različitih pakiranja, a ususret ljetu dolazi i osvježenje – novi krem-štapić s okusom kokosa.

Što se tiče rezultata poslovanja, na domicilnom tržištu u BiH, "Lasta" je vrlo brzo zauzela liderske pozicije s pojedinačnim proizvodima, a osim toga lansiranje "Laste" je promijenilo i strukturu tržišta gdje smo podigli vrijednosti cijelih kategorija. U takvom okruženju ulaganja su isplativija i "Lasta" je na dobrom putu. Što se tiče tržišta Hrvatske, Slovenije ili daljih tržišta, koja su kompleksnija i gdje su ulaganja daleko skuplja, u prvoj godini nam je cilj pozicionirati se na tržište, približiti brend i viziju potrošačima i dobiti fer šansu na polici.

Nedavno ste kupili tvrtku "Schmidt" u Austriji, brend star 110 godina, specijalisti za proizvodnju medenjaka. Kakvi su konkretni planovi s tim prestižnim proizvodom?

– Tako je, prošle godine smo preuzeli firmu u Austriji i brend Schmidt, koji se može pohvaliti tradicijom pravljenja keksa i medenjaka od 1913. godine, a ta se tradicija prenosila s generacije na generaciju. Prva proizvodnja keksa u našoj tvornici u Čapljini, a pod brendom Schmidt je bila prošli mjesec, dok smo ovoga mjeseca krenuli i s prvim isporukama na austrijsko tržište.

Sigurno da je izazovno kekse proizvedene u Hercegovini plasirati i prodati na tržištu Austrije, pored njihovih domaćih kompanija, no "Violeta" svojim ulaganjem u visokotehnološke procese bazirane na obnovljivoj energiji, sirovinama visoke kvalitete i strateškom pristupu, gradi svoj put prema zahtjevnim EU tržištima. Austrijski trgovci su već prepoznali kvalitetu okusa štrudli, a idući korak su svakako medenjaci sukladno bogatom nasljeđu brenda Schmidt.

Na čemu se temelji sadašnja proizvodnja?

– Trenutno se 45 posto proizvodnje odnosi na vafl-proizvode, u prvom redu krem-štapiće s različitim punjenjima. Ovi proizvodi su brzo našli put do krajnjih potrošača, gdje nakon početnog kušanja sada već imamo potrošače koji redovito ponavljaju kupnju, zbog čega smo izuzetno ponosni i zadovoljni. Oko 35 posto ide na štrudle, prepoznatljivi "Lastin" keks, ali novog, poboljšanog okusa i kvalitete.

Poznati ste po ulaganju u obnovljive izvore energije, a naglasili ste da je "Lasta" prva koja keks peče na suncu, riječ je o solarnim panelima na krovu tvornice. Koliko je ta činjenica važna u stvaranju konkurentnog proizvoda na tržištu?

– U "Lasti" je oko 75 posto energije proizvedeno pomoću solarnih panela. Osim što je ovaj dio važan za održivu proizvodnju, svakako je važan i za stvaranje konkurentske prednosti, posebno u počecima stvaranja nekog brenda, jer je energija značajan dio u strukturi ukupnih troškova.

Postigli ste "zero waste" proizvodnju, dakle količina otpada je 0 posto. Kako?

– Briga o okolini i zajednici je jedan od osnovnih postulata "Violete". Ekološki orijentirana proizvodnja podrazumijeva vlastiti izvor vode, solarno energetsko napajanje i potpunu efikasnost s 0 posto otpadnih voda. Nusproizvodi koji proizlaze nakon proizvodnih procesa se kasnije koriste u proizvodnji drugih proizvoda ili kao sekundarna sirovina. Tako se, primjerice, boce od deterdženata melju u perlicama i od njih se stvara nova ambalaža. Konstantno ulažemo u nove strojeve i moderne proizvodne tehnologije, s ciljem energetski učinkovitog rada, lakšeg identificiranja i otklanjanja razloga za gubitak ili prekomjerni utrošak energije.

"Lasta" je izrodila još jednu ideju iz koje će nastati vaša peta tvornica. O čemu je riječ?

– Nakon otvaranja tvornice "Lasta" uvidjeli smo kako je kartonska ambalaža bliže dostupna u regiji, posebno u prehrambenoj industriji ima dosta problema, i tako smo došli na ideju da gradimo tvornicu kartonaže. Ista je trenutno u fazi izgradnje, i to će biti najsuvremenija tvornica kartonske ambalaže u ovom dijelu Europe. Kapacitet tvornice će biti između 50.000-60.000 tona obrade kartona. Na jesen dolazi oprema i mehanizacija, a početak proizvodnje očekujemo do kraja godine.

Grupacija Violeta ne odustaje od investicija, činili vas to uspješnim i drugačijim?

– Svakako su racionalne investicije nešto što "Violetu" izdvaja od ostalih kompanija. Nikada nismo nikoga kopirali, nastojimo biti drugačiji. Veliki sistemi su tromi, a naša prednost su brzina i fleksibilnost. Prvo i osnovno pravilo je visoka tehnologija i najbolja kvaliteta. Uz efikasno poslovanje i kontrolirane troškove, stvara se prostor za ulaganje u proizvodnju i nove tehnologije, a one stare prodajemo na manje zahtjevna tržišta, tako smo uvijek ukorak s trendovima.

S "Violetom" ste prije dvadesetak godina ušli u "higijenski" biznis, prilično definirano tržište kojim dominira određeni broj globalnih korporacija. Koji je​ je ključ vašeg uspjeha?

– Nije slučajno da smo se prije 20 i više godina odlučili za proizvodnju toaletnog papira, radi se o visoko obrtajnoj robi koja se traži i u kriznim vremenima i ne ostaje dugo na zalihi. Proizvodnja papirnatih proizvoda je jednostavna, a transport skup.

Kasnije smo prešli na proizvodnju pelena, jedan od najsloženijih proizvoda u našem asortimanu. U proizvodnji koristimo 23 različite sirovine koje dolaze s tri kontinenta, imamo japansku tehnologiju, jedinstvenu u ovom dijelu svijeta. Zatim je došla suvremena tvornica tekućih proizvoda… Neprekidno tragamo za inovacijama: želimo novo, bolje i kvalitetnije. To je ključ našeg uspjeha.

Kakav promet "Violeta" danas ostvaruje?

– Promet koji danas ostvaruje Violeta grupacija je 235 milijuna eura, od čega najveći segment, 59 posto, predstavlja proizvodnja i prodaja higijenskih proizvoda.

Na kojim ste sve tržištima dobro pozicionirani, gdje planirate ići dalje?

–​ "Violeta" izvozi više od 50 posto ukupne proizvodnje. Tržišna učešća naših kategorija su između 20-60 posto u zemljama regije. Najveći izvoz ostvarujemo prema Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji i Kosovu, zatim Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji. Tržišta koja su nam u fokusu za iduće razdoblje su svakako Mađarska i Austrija zbog svog geografskog položaja, ali imamo i konstantnu prodaju u nekim daljim zemljama kao što je, primjerice, Latvija.

Pratite sve trendove, ali ne kopirate, veliku pažnju od početka pridajete inovacijama i razvoju, stručnjake ste znali pronalaziti i u Indiji. Koliko ulažete u taj dio kompanije danas?

– Pojedinac ne može sam napraviti ništa, ključni su ljudi. Također bez obzira na sve veću potrebu za uporabom umjetne inteligencije, opet trebate ljude koji će time upravljati. Prvi kriterij kod nas je da je zaposlenik dobar kao čovjek i radnik, a stručna znanja će usvojiti i usavršiti ukoliko ga se mentorira i educira. Kada na našim prostorima nemamo dostupnog kadra, uvozimo stručnjake i inženjere iz Indije koji dalje prenose znanje na ljude iz naše sredine, trenutno imamo četiri zaposlenika iz Indije, tri u centrali u Grudama i jednog u poslovnici Zagreb.

Disperzirate poslovanje, ali nije poznato jeste li napravili neku stratešku grešku? Jesu li vam sve investicije održive?

– Borba na tržištu je uvijek prisutna, svi žele veću prodaju, veća učešća… mi smo tu našli neki segment i neko tržište gdje nas fiksni troškovi ne opterećuju previše. Imamo dobre ulaze sirovine, organiziran transport, učinkovito poslovanje. Nakon ovoliko godina poduzetništva, složeni sistem poput našega sa svim mjerenjima ne daje puno prostora instinktivnim greškama, već se sve strateške odluke donese unutar stručnih timova, na temelju realnih podataka i analiza potencijalnih projekata.