Stvarajmo #BoljiOnline naziv je platforme za edukaciju o sigurnosti u online svijetu, kojom A1 Hrvatska internet nastoji učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Ukazivanjem na prednosti, ali i opasnosti tehnologije želi se pomoći korisniku da sačuva zdravlje, dobrobit i povezanost s onima koji su mu bitni. Ključna poruka je da nam tehnologija pruža najviše kada je koristimo odgovorno.
- Kao telekom koji omogućuje 5G i najširu optičku mrežu u Hrvatskoj, svjesni smo svoje odgovornosti u digitalnom svijetu, stoga se trudimo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo korisnicima omogućili #BoljiOnline svijet. Najkraće rečeno, to je svijet u kojem svi zajedno brinemo o svojoj sigurnosti na mreži, preveniramo cyberbullying i uspješno se nosimo s njim, ne vjerujemo neistinitim vijestima i trudimo se manje gledati u svoje ekrane, a više u ljude i svijet oko sebe - objasnila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja A1 Hrvatska.
Na putu prema ostvarenju ovog plemenitog cilja veliku ulogu igra i dugogodišnji partnerski odnos telekoma s Centrom za sigurniji internet.
- Kroz svoj rad upoznajemo se s različitim slučajevima koji nam svakodnevno potvrđuju koliko je važno educirati korisnike o ispravnom postupanju na mreži. Tehnologija može biti sjajan alat ako ga znamo odgovorno koristiti i zato su projekti poput ovog iznimno važni. Moramo osvijestiti koje su skrivene opasnosti na internetu i edukacijom spriječiti da one postanu stvarna prijetnja. To je neprestani rad o kojem je potrebno javno govoriti, kaže Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji internet.
Odgovornost i lijepo ponašanje prema sebi i drugima jednako su važni na mreži i u offline svijetu. Dodatno, jedini način zaštite od modernih izazova na internetu upravo su ovakvi projekti koji educiraju, potiču na javni razgovor i dijeljenje međusobnih iskustava, a sve s ciljem poboljšanja odgovornosti svih korisnika, bez obzira na njihovu dob.
embed_photo}6001945{/embed_photo}
Što je u fokusu za #BoljiOnline?
Sigurnost na internetu
Masovna dostupnost tehnologije donosi brojne prednosti, ali i neke probleme koji nam mogu zagorčati život. Iako opasnosti na internetu nije uvijek lako prepoznati, donosimo neke smjernice za bezbolnije snalaženje u online svijetu.
Evo primjera. Recimo da preko internetskog oglasnika prodajete svoj rabljeni smartphone. Osoba vam šalje poruku da je zainteresirana za kupnju te ćete, odmah nakon što prodaju potvrdite klikom na priloženi link u poruci, dobiti novac na vaš račun. U linku koji ste dobili piše naziv institucije kojoj vjerujete. Međutim, nešto sitnijim slovima je ispisan link koji niste uočili. U linku piše ime renomirane ustanove-dostava.com. Na žalost, to je lažni link, a čak i ako kliknete na njega dobit ćete kloniranu web-stranicu koja samo prividno izgleda kao originalna stranica. Na tom linku trebali biste upisati neke od podataka, a vrlo često su to podaci vaše kartice, na koju biste trebali dobiti svoj novac. Međutim, tražit će vas da upišete daleko više podataka nego što je to potrebno. Kad nešto prodajete i želite uplatu na svoj račun, dovoljno je kupcu poslati samo svoje ime i prezime te IBAN. Ništa više. Ovo je stvarna situacija koja se svakodnevno događa u Hrvatskoj i svijetu.
Treba pripaziti i na jedno slovo koje označava sigurnost. Slovo “s” na početku linka (https) označava da je web stranica koju posjećujete provjerena te sigurna. Dakle, uz malo pažnje primijetit ćete razliku i zločestu namjeru. Na taj se način mogu privući ljudi na različite klonirane servise poput banaka, booking agencija koje iznajmljuju apartman na Jadranu i traže od vas da unaprijed uplatite novac. Nekada se ukrade originalni tekst s točnim podacima, ali novac ne ide pravom oglašivaču.
Presretanje e-mail i druge tekstualne komunikacije na računalima i pametnim telefonima sve je češći problem poslovnim ljudima širom svijeta, a rezultat je CEO prijevara. Uobičajeno je da direktori svojim djelatnicima nalože plaćanje računa nakon primitka. Osoba s lošim namjerama presretne komunikaciju te zatim glumi drugu osobu kloniranjem e-mail adrese te u daljnjoj komunikaciji obavještava kupca da im novac za uslugu ili proizvod uplati na novi broj računa. Kupcu na prvi pogled nije ništa čudno, ali postane nakon nekoliko dana jer dobavljač šalje upozorenje da je prošao rok za uplatu.
Pretjerano korištenje tehnologije
Internet je sastavni dio naših života te ima velik utjecaj na naše mentalno i fizičko zdravlje. Pretjerivanje s online aktivnostima može uzrokovati tjeskobu, zavist, nedostatak sna i poteškoće s koncentracijom.
Milijarde ljudi u svijetu igraju videoigre i one su po mnogočemu izuzetno poticajne. Prosječna dob igrača videoigara je 35 godina, ali je značajan broj trenutno mlađih od 18, za koje se u Hrvatskoj vjeruje da ih ima čak 90%.
Međutim, velika popularnost i široka dostupnost videoigara dovela je i do neželjenih posljedica. Djeca sve manje vremena provode vani, a sve više pred ekranom. Svijet ispred ekrana postao je zanimljiviji od bilo čega drugoga i, iako to ne mora nužno značiti ništa loše, do problema dolazi kada djeca stvore ovisnost. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2019. ovisnost o igrama uvrstila je na popis mentalnih bolesti. Da bi se ova ovisnost dijagnosticirala, ona mora trajati godinu dana i, uz davanje prioriteta igranju, uključivati promjene u fizičkom i psihološkom zdravlju te socijalnom funkcioniranju.
- Pretjerano igranje može biti loše, no igre kao takve nisu loše iz nekoliko razloga. Velik broj igara raznih žanrova djecu navode na takozvano razmišljanje izvan kutije jer moraju smisliti način na koji će riješiti određeni zadatak ili što će učiniti u određenim situacijama. Igre potiču i kritičko razmišljanje, utječu na razvoj motorike i kognitivnih sposobnosti te razvijanje vještine timskog rada - opisuje Josip Džaja, profesor razvoja videoigara, Srednja škola Novska. Mnogi se stručnjaci slažu s tim da bi bilo korisno kad bi se djeci pomoglo pri odabiru videoigara i određivanju vremena koje provode ispred ekrana. Drugim riječima, kad bi im se pružile smjernice za odgovorno gejmanje. Za to se zalaže i tvrtka A1 Hrvatska, koja se tom tematikom pozabavila u okviru platforme #BoljiOnline i koja u suradnji s Centrom za sigurniji internet (CSI) već duže vrijeme radi na edukaciji korisnika i ispravnom korištenju tehnologije.
Cyberbullyng
Unatoč svim prednostima interneta, život na mreži može biti puno toksičniji od onoga uživo, posebno za djecu. Cyberbullying ima puno oblika, ali svi izazivaju negativne emocije poput straha, tuge, zabrinutosti i srama.
Online nasilje sveprisutni je problem u današnjem digitalnom dobu. Uz sve veću uporabu interneta i društvenih medija, žene se često suočavaju s različitim oblicima nasilja, uključujući prijetnje, uvrede, širenje lažnih informacija i objavljivanje osjetljivih materijala bez njihove dozvole. Jedan od najraširenijih oblika online nasilja je osvetnička pornografija. Ovakva vrsta nasilja utječe na mentalno zdravlje, a za žrtvu može imati i ozbiljne posljedice kao što su stigmatizacija, poniženje i gubitak posla.
Međunarodno istraživanje DeShame Hrvatska koje je proveo Centar za sigurniji internet pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Lucije Vejmelke, uz podršku A1 Hrvatska pokazalo je da djeca i mladi primaju i šalju seksualne sadržaje i osobama koje poznaju kao i onima koje ne poznaju. Čak 1/5 srednjoškolaca svjedočila je ili doživjela seksualno uznemiravanje na internetu u posljednjih godinu dana. Gotovo polovica svjedoči da njihovi vršnjaci dijele seksualne sadržaje na grupnom chatu, profilu ili forumu. Više od 30 posto navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole ili neprimjereno odjevene osobe ili za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu.
Lažne vijesti
Internet ima nevjerojatnu moć masovnog širenja dezinformacija i lažnih vijesti koje neprestano ugrožavaju našu sposobnost prosuđivanja, dok će era umjetne inteligencije dodatno zakomplicirati stvari.
Virtualni asistenti, softver za analizu slika, tražilice, sustavi prepoznavanja govora i lica, roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice, internet stvari... umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i kao takva postala je prioritet mnogih zemalja, uključujući Europsku uniju.
Međutim, razvoj umjetne inteligencije ima pozitivne i negativne strane. Generiranje lažnog sadržaja u obliku teksta, slike ili videa te njegovo korištenje u svrhu dezinformiranja jedan je od većih izazova s kojim će se regulatori morati suočiti. Sve teže će biti ‘običnim’ građanima razlučiti koje su istinite vijesti, a koje lažne.
Primjerice, ChatGPT, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori, omogućuje sasvim nov način pretraživanja informacija na internetu, kroz puno kompleksnije upite. S druge strane, postoji rizik da će korisnici odgovore koje ChatGPT nudi prihvatiti bez provjere ispravnosti ponuđene informacije, iako njegovi odgovori nerijetko sadrže netočne informacije. Isto je i s drugim sličnim servisima.
EU već petu godinu radi na donošenju regulative za korištenje AI-ja. U rujnu je sastavio konačan Prijedlog direktive o odgovornosti za AI.
Ako smatrate da vam je potrebna pomoć, nazovite CSI Helpline: 0800 606 606.
